Zelena akcija, Udruga eko Zagreb i Udruga za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) pozivaju građane i građanke da se dolaskom na prosvjed 3. prosinca usprotive planiranom drastičnom poskupljenju računa za odvoz otpada i nefunkcionalnom sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu.

Prema podacima Hrvatskog hidrografskog instituta, u utorak 12. studenog pokraj otočića Sv. Andrija izmjerena je rekordna visina vala na Jadranu, a u srijedu su u ranim jutarnjim satima ujedno zabilježene i ekstremne razine mora.

Memorandum o razumijevanju, koji je za tzv. „Zagrebački Manhattan“ gradonačelnik Bandić sklopio s investitorom iz Dubaija, danas bi trebao formalno postati ništavan. Osim ako je Bandić odlučio još jednom odbaciti mišljenje građana i građanki te potpisao produljenje valjanosti ovog skandaloznog dokumenta, stoji u priopćenju Zelene akcije.

Njemačka savezna vlada je na prijedlog ministrice zaštite okoliša Svenje Schulze prošlog tjedna pokrenula zabranu laganih plastičnih vrećica. Prijedlog zakona predviđa da će plastične vrećice s debljinom stjenke od 15 do 50 mikrona ubuduće biti zabranjene, a izuzetak su najtanje vrećice za pakiranje voća i povrća čija bi zabrana očekivano dovela do povećanja količina plastične ambalaže u trgovinama.

Grad Zagreb i Zagrebački holding pripremili su konačnu odluku o cijenama odvoza otpada koje bi trebale vrijediti od sljedeće godine. Poskupljenje je više od svih dosadašnjih najava i predviđanja, javlja dnevnik 24 sata.

Kaufland Hrvatska je prvi trgovački lanac koji je iz prodaje odlučio ukloniti lagane plastične vrećice i to od 1. siječnja 2020. godine

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro planira proglasiti izvanredno stanje nakon što je grad pogodila druga najveća razina mora (aqua alta) otkad se provode mjerenja. Pod vodom je 85 % grada, pa tako i bazilika sv. Marka te brojni trgovi i ulice.

300 milijuna ljudi diljem svijeta moglo bi se do 2050. godine jednom godišnje suočavati s poplavama!

Udruženje građana Zelena inicijativa Vojvodine obavijestilo nas je o novom masovnom pomoru ribe u kanalu Vrbas–Bezdan, poznatijem kao Velikom bačkom kanalu. Vojvođani su ogorčeni jer je ovo tek jedna u nizu ekoloških katastrofa do kojih dolazi, kako se pretpostavlja, zbog čestog ispuštanja kemikalija i otpadnih voda iz mesne industrije u okoliš.

U organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u ponedjeljak 11. studenog, u hotelu International u Zagrebu održana je konferencija „Zelena budućnost grada“ koja je okupila 300-njak sudionika zainteresiranih za planiranje i financiranje projekata zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja organizira konferenciju pod nazivom „Zelena budućnost grada“ koja se održava s ciljem razmjene potreba i iskustava gradova i općina u planiranju i financiranju projekata zelene infrastrukture u urbanim područjima te kružnom gospodarenju prostorom i zgradama.

U borbi protiv visokih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama austrijska prijestolnica već odavno vjeruje u mogućnosti ozelenjavanja. Udio zelenih površina u gradu je u međuvremenu dosegao 53 %, a uređeno je i oko 1.000 gradskih parkova. No ono čime se ovaj grad posebno ponosi su njegove „zelene“ fasade.

Gradska uprava Los Angelesa u suradnji s tvrtkom Technisoil radi na inovativnom rješenju problema zbrinjavanja plastičnog otpada i to njegovim korištenjem za izgradnju prometnica. Ceste „Grada anđela“ uskoro bi umjesto asfaltom mogle biti presvučene recikliranim plastičnim otpadom čime bi se plastika konačno mogla potvrditi kao vrijedan resurs.

Japanski studio Nendo potpisuje dizajn stolica za poznati danski brend namještaja Republic of Fritz Hansen, a za njihovu izradu korišten je reciklirani plastični otpad sakupljen u kućanstvima u srednjoj Europi.

Mogućnost uklanjanja ugljika algama možda je najveći potencijal koji imamo kada se radi o organskim procesima koje možemo iskoristiti kako bismo pobijedili problem klimatskih promjena.

Geotermalna elektrana Velika 1 u Cigleni kraj Bjelovara otvara se u utorak 19. studenog 2019.

Iako priobalne vjetroelektrane trenutno osiguravaju svega 0,3 % globalne proizvodnje energije, zbog ogromnog bi potencijala rasta ovog sektora mogle pružiti više električne energije nego što je naš planet koristi.

Na današnji dan, točno prije tri godine, na snagu je stupio povijesni Pariški sporazum koji predstavlja svjetsku prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. To se dogodilo 30 dana nakon što su 4. listopada zadovoljeni svi uvjeti, odnosno nakon što je 55 zemalja odgovornih za najmanje 55 % globalnih emisija stakleničkih plinova ispunilo uvjete za ratifikaciju. Sve zemlje EU-a, uključujući i Hrvatska, ratificirale su sporazum.