Klimatske promjene potiču sve češće i žešće požare, povećavajući rizike za ljude i prirodu

State of Wildfires | ECMWF je objavio Izvješće o stanju požara 2024.–2025. kojim se dokumentira kada su se i gdje dogodili ekstremni požari, procjenjuju njihovi uzroci i predvidljivost te istražuje utjecaj klimatskih promjena i korištenja zemljišta

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Drugo godišnje Izvješće o stanju požara 2024.-2025. (State of Wildfires 2024–25 Report), objavljeno 16. listopada u časopisu Earth System Science Data, ističe kako klimatske promjene potiču porast učestalosti i jačine ekstremnih požara, čime se povećavaju rizici za ljude i prirodu.

Projekt okuplja stručnjake 60 institucija iz 20 zemalja s ciljem praćenja, boljeg razumijevanja i predviđanja globalnih požarnih aktivnosti, a zajednički ga vode ECMWF, Centar za ekologiju i hidrologiju Ujedinjenog Kraljevstva (UKCEH), britanski Met Office i Sveučilište East Anglia.

Izvješćem je obuhvaćeno razdoblje od ožujka 2024. do veljače 2025., a u njemu se detaljno navodi kada su se i gdje dogodili ekstremni požari, procjenjuju njihovi uzroci i predvidljivost te analizira mogući utjecaj klimatskih promjena i korištenja zemljišta.

• © State of Wildfires 2024–25 Report

Analiza pokazuje da je sezona požara bila obilježena paradoksom: izgorjelo je manje površine nego inače, ali je u atmosferu ispušteno više CO₂ nego u većini prethodnih godina.

Između ožujka 2024. i veljače 2025. požari su spalili oko 3,7 milijuna četvornih kilometara – oko devet posto manje od dugoročnog prosjeka – no, u atmosferu je ispušteno više od osam milijardi tona CO₂ ili oko deset posto iznad prosjeka od 2003. godine. Razlog leži u tome gdje su požari gorjeli: u gustim, ugljikovim dioksidom bogatim šumama diljem Amerike i drugih područja s velikom količinom biomase. Ti su intenzivni požari podigli globalne emisije na razine veće od godišnjeg fosilnog ugljičnog otiska više od 200 zemalja. Iako su se požari pojavljivali na više kontinenata, upravo su američki kontinenti dominirali sezonom požara, s nizom iznimno snažnih i razarajućih događaja koji su uzrokovali veći dio globalnih odstupanja.

Izvješće bilježi i da je požarima bilo izloženo oko 100 milijuna ljudi širom svijeta, s najjačim žarištima u Indiji, Demokratskoj Republici Kongo i Kini. Unatoč tome, formalno raseljenih osoba bilo je oko 20 000, što ukazuje na jaz između izloženosti i zabilježenih poremećaja.

Požari su također uzrokovali gubitke imovine u vrijednosti od 215 milijardi američkih dolara, pri čemu su najviše stradale Indija, Sjedinjene Američke Države, Kina i Južnoafrička Republika. Izravni gubici iznosili su 57 milijardi dolara, a većina ih je zabilježena u Kaliforniji, gdje su požari izbili u područjima vrlo visoke vrijednosti.

Međunarodni tim istraživača analizirao je uzroke i predvidljivost četiri velika požara te vjerojatnost da su ih izazvale klimatske promjene. Ti su se događaji dogodili u ključnim područjima globalne važnosti tijekom sezone 2024.–2025.: u sjeveroistočnoj Amazoniji (siječanj–ožujak 2024.), regiji Pantanal–Chiquitano, Južna Amerika (srpanj–rujan 2024.), južnoj Kaliforniji (siječanj 2025.) i slivu Konga (srpanj–kolovoz 2024.).

Dugotrajna suša bila je glavni čimbenik požara u trima tropskim regijama, dok su u Kaliforniji prevladavali ekstremna vrućina, jaki vjetrovi i gusta suha vegetacija.

• © State of Wildfires 2024–25 Report

Doprinos ECMWF-a

Klimatske promjene uzrokuju sve češće ekstremne požare s ozbiljnim posljedicama za ekosustave i društvo. Projekt „State of Wildfires” ide dalje od pukog bilježenja tog trenda – otkriva mehanizme, ističe buduće rizike i razvija alate koji će nas štititi.

„Moramo prijeći s promatranja onoga što se događa na predviđanje onoga što će uslijediti i kako će to utjecati na naše društvo”, izjavila je Francesca Di Giuseppe, suvoditeljica projekta i glavna znanstvenica ECMWF-a.

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) vodio je analizu uzroka i predvidljivosti ekstremnih požara te izradio skupove podataka o kvaliteti zraka kojima su se suradnici koristili za kvantificiranje zdravstvenih učinaka dima i onečišćenja česticama.

Od 2018. ECMWF pruža prognoze opasnosti od požara kroz Copernicusovu službu za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS). Na temelju toga, u posljednjih nekoliko godina razvijene su nove metode predviđanja požara uz pomoć umjetne inteligencije. Jedna od inovacija korištenih u izvješću jest model „Vjerojatnost požara” (Probability of Fire – PoF model), koji proizlazi iz ECMWF-ova modela SPARKY. Taj sustav strojnog učenja spaja vremenske prognoze s informacijama o suhoći i zapaljivosti vegetacije, udarima munja, gustoći naseljenosti i cestovnoj mreži kako bi se predvidjelo koliko bi požarnih žarišta moglo nastati na određenom području.

„U tijeku je velika promjena u našoj sposobnosti predviđanja požara zahvaljujući napretku u praćenju razvoja živih i mrtvih biljnih goriva u krajoliku. Sada možemo predvidjeti velike požarne događaje s mnogo većom točnošću nego ikada prije – u nekim slučajevima i mjesec dana unaprijed“, objašnjava Joe McNorton, znanstvenik ECMWF-a i suautor izvješća.

Koristeći ovaj model, tim je utvrdio ulogu vremenskih uvjeta, gustoće vegetacije i izvora paljenja u određivanju najekstremnijih požara. Glavni čimbenik u svim regijama bili su iznimno povoljni vremenski uvjeti za širenje požara, dok su važnu ulogu odigrali uvjeti goriva koje je postavila prethodna sezona. Suhoća vegetacije također je bila presudna tijekom ekstremnih požara u Amazoniji i slivu Konga, gdje su nenormalno suhe šume i močvare omogućile brže i šire širenje vatre.

Procjena utjecaja na kvalitetu zraka

Kako bi se razumjelo kako je dim iz požara utjecao na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi, znanstvenica ECMWF-a Enza Di Tomaso surađivala je s Mattom Jonesom (Sveučilište East Anglia), Guilhermeom Matavelijem (Nacionalni institut za svemirska istraživanja – INPE, Brazil) i Douglasom Hamiltonom (Državno sveučilište Sjeverne Karoline, SAD) na procjeni utjecaja požara na kvalitetu zraka.

Podaci su preuzeti iz Globalnog sustava za asimilaciju požara (Global Fire Assimilation System -GFAS) u sklopu Copernicusove službe za praćenje atmosfere (CAMS), kojom upravlja ECMWF. GFAS kombinira satelitska opažanja o intenzitetu požara s informacijama o tipu vegetacije kako bi procijenio koliko dima i onečišćenja svaki požar oslobađa.

Ti su podaci zatim uneseni u Integrirani prognostički sustav ECMWF-a (IFS-COMPO), koji sadrži module za atmosferski sastav. Sustav simulira kemijske reakcije, procese izvora i ponora glavnih reaktivnih plinova i aerosola te modelira kako atmosferski sustavi prenose te zagađivače, pružajući detaljnu sliku kvalitete zraka diljem svijeta.

Kako bi se odredio konkretan utjecaj požara, provedene su dvije serije simulacija: jedna s emisijama iz „lokalnih požara” i druga bez njih. Razlika između njih pokazala je koliko je onečišćenja izravno uzrokovano samim požarima. Analiza se usredotočila na fine čestice (PM2.5) – mikroskopske čestice dovoljno male da prodru u pluća i uđu u krvotok, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.

Rezultati su potom povezani s podacima o stanovništvu kako bi se procijenila izloženost i broj dana u kojima su ljudi bili izloženi onečišćenom zraku. U regiji Pantanal–Chiquitano koncentracije PM2.5 premašivale su dnevnu granicu sigurnosti Svjetske zdravstvene organizacije (15 µg/m³) u većini dana između srpnja i listopada 2024., a lokalni su požari bili odgovorni za dodatnih 16 dana loše kvalitete zraka.

„Usporedbom modela s uključenim i isključenim lokalnim emisijama požara možemo jasno vidjeti koliko oni pogoršavaju kvalitetu zraka. Suradnički pristup omogućuje nam da kvantificiramo doprinos požara ukupnom onečišćenju. Na vrhuncu sezone požara u rujnu u regiji Pantanal–Chiquitano, požari su činili gotovo 60 posto ukupnog onečišćenja zraka kojem je bio izložen prosječan stanovnik regije.” – objašnjava Enza Di Tomaso.

• © State of Wildfires 2024–25 Report

Ususret trećem izvješću

Događaji koji su se dogodili od ožujka 2025. bit će obuhvaćeni sljedećim, trećim izvješćem, no nekoliko ekstremnih požara tijekom proljeća i ljeta na sjevernoj hemisferi već je izazvalo goleme poremećaje, a znanstvena zajednica već analizira njihove uzroke.

Rekordni požari u Južnoj Koreji, Turskoj, Španjolskoj i Portugalu zajedno su spalili više od 700.000 hektara i prisilili na evakuaciju desetke tisuća ljudi. Analize skupine World Weather Attribution pokazale su da su vrući, suhi i vjetroviti uvjeti koji su potaknuli te požare snažno povezani s klimatskim promjenama. Pritom je vjerojatnost pojave požarnog vremena u Južnoj Koreji bila dvostruko veća, u Turskoj do deset puta veća, a u Španjolskoj i Portugalu čak do četrdeset puta veća nego u predindustrijskom razdoblju.

U budućnosti će ekstremni požari postajati sve češći kako se klima nastavlja zagrijavati.

„Stručnost ECMWF-a u predviđanju vremena, praćenju kvalitete zraka i prognoziranju požara bit će ključna u pomaganju društvima da predvide te događaje i smanje njihove razorne posljedice”, zaključuje Francesca Di Giuseppe.

Projekt „Stanje požara” pokrenut je kako bi sustavno pratio i analizirao globalnu požarnu aktivnost. Spaja satelitska opažanja i stručno znanje kako bi se pratili ekstremni požari, razumjeli njihovi uzroci i procijenila predvidljivost u budućim klimatskim scenarijima.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

Školske ulice smanjile onečišćenje dušikovim dioksidom u prosjeku do 30 posto

Eksperimentalno pokrenut u sklopu provedbe mjera fizičkog distanciranja tijekom pandemije koronavirusa i s ciljem smanjenja onečišćenja zraka, program „Školske ulice“ („Rues aux écoles“) postiže izvrsne rezultate. Osim osiguranja sigurnog kretanja i boravka djece u prostoru ispred škola i dječjih vrtića te dodatnog ozelenjivanja javnog prostora, programom je postignut velik napredak u smanjenju onečišćenja zraka.