5 do12: Poziv na buđenje svijesti o klimatskim promjenama

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

Pomor riba zbog otrovnog cvjetanja modrozelenih algi

Sredinom prosinca, stotine uginulih smuđeva otkriveno je na obalama australske rijeke Darling, a u međuvremenu se brojka popela na strahovitih milijun uginulih riba. Kao glavni krivac ove ekološke katastrofe navodi se otrovno cvjetanje modrozelenih algi, čije pogubne posljedice nažalost ne izazivaju pretjeranu zabrinutost odgovornih strana.

Deset najgorih scenarija u slučaju neobuzdanih klimatskih promjena

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Preokret trenda hlađenja Zemlje

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

Kigali amandmanom protiv stakleničkih plinova

Kigali amandman Montrealskog protokola smanjit će projiciranu proizvodnju i potrošnju hidrofluorugljika (HFC) za više od 80 posto u sljedećih 30 godina, a ukoliko se u potpunosti podrži, njegovom se provedbom do kraja ovog stoljeća može izbjeći do 0,4 °C globalnog zatopljenja. Kigali amandman dosad je ratificiralo 65 od 197 zemalja potpisnica Montrealskog protokola, a prema očekivanju više će ih to učiniti u narednim tjednima.

Deset katastrofa koje su 2018. stajale više od milijardu dolara

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

COP24: što je zaključeno i zašto se toliko dugo čekalo na dogovor?

Nakon dva tjedna intenzivnih pregovora, u subotu navečer su predstavnici više od 190 zemalja u poljskim Katowicama postigli konačan dogovor o primjeni Pariškog sporazuma. No, znanstvenici, ali i sami sudionici konferencije smatraju kako je mnogo toga još ostalo neriješeno.

Onečišćenje zraka: Hrvatska nije značajno ugrožena

U Republici Hrvatskoj sveukupno 71 mjerna postaja državne i lokalne mreže redovito prati kvalitetu zraka, a dobiveni podaci svjedoče kako je onečišćenje posljednjih godina zabilježeno u Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku, Rijeci i Slavonskom Brodu, javlja Deutsche Welle.

Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

Riječka Čistoća kupila kamion za 2,2 milijuna kuna, sad mora na preinake

Riječko komunalno društvo Čistoća grcalo je u gubicima zbog kašnjenja početka rada CZGO Marišćina jer je otpad trebalo odvoziti na druga hrvatska odlagališta, a onda je cijena usluge povećana zbog toga što je Marišćina počela s radom. Građani se pitaju je li u tom poduzeću sve napravljeno kako treba prije poskupljenja usluge, piše Novi list.

Aplikacijom Replace Plastic protiv plastičnog otpada

Udruga „Obala protiv plastike“ razvila je aplikaciju koja potrošačima omogućuje komunikaciju s proizvođačima i slanje primjedbi na njihovo nepotrebno i pretjerano korištenje plastičnih materijala za izradu ambalaže, kao i samih proizvoda – posebice onih kozmetičkih.

Intrigantno dobro pamćenje Tihog oceana

Hladne vode koje su potonule prije nekoliko stotina godina tijekom malog ledenog doba još uvijek utječu na temperaturne trendove u dubinama Tihog oceana.

Globalna rekonstrukcija skladištenja i prijenosa topline u oceanima

Oceani apsorbiraju 90 posto energije klimatskih promjena, što uvelike utječe na otapanje ledenog pokrova, a time i na podizanje razine mora. Novo istraživanje britanskih znanstvenika otkriva izuzetno veliko zagrijavanje oceana tijekom zadnjih 150 godina. Mjerenja temperature površine oceana nekada i danas pomažu pri točnijim procjenama budućih događanja.

Otapanje grenlandskog ledenog pokrova ne miruje čak ni zimi!

Rezultati nove studije škotskih znanstvenika o utjecaju klimatskih promjena na najveća globalna područja ledenih pokrova pokazali su kako se druga najveća ledena ploča na svijetu topi čak i tijekom zime.

Sea Shepherd pozdravlja prestanak kitolova u Južnom oceanu

Sea Shepherd se već dugi niz godina bori protiv japanskog kitolova u utočištu za kitove u Južnom oceanu, području površine 50 milijuna četvornih kilometara koje okružuje Antarktički kontinent i koje je 1994. godine proglasila Međunarodna komisija za kitolov te u njemu zabranila sve vrste komercijalnog kitolova. Svoju prvu ekspediciju antarktičkim vodama Sea Shepherd je organizirao 2002. godine, nakon čega su uslijedile kontinuirane kampanje od 2005. do 2017. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER