Tako tvrdi francuski ekonomist i urbanist Frédéric Héran koji zagovara prijelaz na ekološki prihvatljive vrste prijevoza u gradovima. Unatoč pokušajima osporavanja provedbe planova održive mobilnosti, pa tako i što veće zastupljenosti bicikla, Héran vjeruje kako je u Parizu i drugim europskim gradovima već dovoljno razvijena svijest o nužnosti prelaska na „zelenu“ mobilnost.

Prema glavnom autoru istraživanja Cristianu Román-Palaciosu „uspješno postizanje ciljeva Pariškog sporazuma uvelike bi pomoglo smanjenju stope izumiranja do 2070. godine, a moguće smanjenje iznosilo bi 16 % ili manje.“

Klimatske promjene mogle bi do 2070. godine izazvati gubitak više od četvrtine ektomikoriznih gljiva na površini od 3,5 milijuna kvadratnih kilometara sjevernoameričkih borovih šuma.

Smanjenje broja prometnih traka, sadnja više od tisuću stabala, preuređenje trgova Place de l'Etoile i Place de la Concorde... Jedna od najpoznatijih i najljepših avenija svijeta, mogla bi se znatno promijeniti do 2030. godine te od Elizejskih poljana (Les Champs-Élysées) prerasti u „Poljane mogućnosti“ (Les Champs des possibles).

Organizacije civilnog društva (OCD) okupljene u Zelenom forumu, nacionalnoj mreži udruga za zaštitu okoliša i prirode te energetike i klime, uputile su otvoreno pismo nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike (MZOE) i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Apel za klimatsku akciju, koji je potpisalo 556 hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, prije gotovo mjesec dana predan je Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Ovaj značajan istup hrvatske znanstvene zajednice Vlada RH očito nije ozbiljno shvatila te je na Apel znanstvenika odgovorila šutnjom.

Nakon više od sedam mjeseci trakavice oko najkontroverznijih i najštetnijih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, GUP je jučer konačno i pao.

Znanstvenici koji su u sklopu Greenpeacove ekspedicije istraživali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za čak 77 % otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

Tijekom sljedećih desetljeća mnoge europske regije suočit će se sa sve izraženijim i razornijim utjecajima klimatskih promjena. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), suše, obilne kiše i poplave, šumski požari i porast razine mora zasigurno će utjecati na neke europske regije, a posebno na srednju Europu, Pirenejski poluotok, Skandinaviju, Bretanju i Veneciju.

Strah od porasta razine mora uslijed ubrzanog otapanja antarktičke ledene ploče potaknut je najnovijom potvrdom Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da je na Antarktici u četvrtak zabilježen novi temperaturni rekord od 18,3 ° C.