© José Luis Photographer / Pexels
1/2
NAJNOVIJE
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
- WWF Italija: „Bila je to ljudska ruka“
- Čeka li nas olujna ili suha i sunčana jesen?
- Francuski stručnjaci očekuju rekordnu sezonu gniježđenja glavatih želvi
WWF Italija: „Bila je to ljudska ruka“
POŽARI | U Europi je od početka 2026. godine izgorjelo 435 000 hektara, a u Italiji 70 000 hektara ili čak 133 % više od prosjeka posljednjih 20 godina
Ova je godina rekordna po broju i razmjerima požara, a novo izvješće WWF-a Italija upozorava da su nužne temeljite promjene u javnim politikama kako bi se učinkovitije spriječili ekstremni šumski požari.
Od kanadskog Ontarija do Francuske, od Walesa do Sicilije – ljeto 2026. potvrđuje da sve ekstremniji požari postaju nova stvarnost.
Šumski požari nisu nova pojava, ali posljednjih godina bitno se razlikuju od onih iz prošlosti, a možda se ni o jednom ljetu dosad nije toliko govorilo kao o ovogodišnjem. Razlog otkrivaju brojke: više od 300 000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove u različitim europskim zemljama, deseci ljudi izgubili su život, a stotine tisuća hektara već su pretvorene u zgarišta. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupna opožarena površina u Europi povećala se za 25 %. Riječ je o pokazateljima koji potvrđuju da klimatska kriza iz godine u godinu obara nove rekorde i sve više poprima obilježja nove stvarnosti.
Novo izvješće WWF-a Italija pod naslovom „Bila je to ljudska ruka. Promjena strategije za sprječavanje ekstremnih požara“ („È stata la mano dell’uomo. Cambiare strategia per prevenire gli incendi estremi“) ističe da je nužna promjena pristupa u javnim politikama. Prevencija mora postati glavno ulaganje u borbi protiv požara, uz održivo gospodarenje šumama, kvalitetnije prostorno planiranje, zaštitu ekosustava, uključivanje lokalnih zajednica, praćenje stanja na terenu te ažuriranje i punu provedbu planova zaštite od šumskih požara.
Sve više temperature, suša i toplinski valovi čine šume i makiju sve ranjivijima
U prvih sedam mjeseci 2026. godine u Italiji je požarima zahvaćeno 70 000 hektara, što odgovara površini od oko 100 000 nogometnih igrališta i predstavlja povećanje od 133 % u odnosu na prosjek posljednjih 20 godina. Gotovo trećina požara izbila je na zaštićenim područjima.
Situacija je još teža u ostatku Europe. U Španjolskoj je već izgorjelo 219 000 hektara, u Francuskoj 91 000, uz desetke poginulih i više od 300 000 evakuiranih ljudi. Ukupno je u Europi dosad izgorjelo oko 435 000 hektara, odnosno 100 000 hektara više nego u istom razdoblju 2025., koja je bila najgora godina u posljednjih 20 godina s više od milijun izgorjelih hektara.
„Zaštita naših šuma znači zaštitu bioraznolikosti, kvalitete zraka, vodnih resursa i budućnosti nadolazećih generacija. Svaki je postupak važan. Prevencija počinje od svakoga od nas“, ističe WWF Italija.
Potrebna je prevencija
Klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava, a nedovoljno učinkovito upravljanje prostorom dodatno smanjuje otpornost krajolika. Iako će hitne intervencije i dalje biti ključne, sve duže linije vatre te sve intenzivniji i istodobni požari pokazuju da gašenje više nije dovoljno.
Izvješće WWF-a ponovno naglašava da je potrebno promijeniti pristup te da prevencija mora postati temelj borbe protiv požara, uz održivo gospodarenje šumama, prostorno planiranje, zaštitu ekosustava, uključivanje lokalnih zajednica, sustavno praćenje stanja na terenu te ažuriranje i potpunu provedbu planova zaštite od šumskih požara.
„Svakog ljeta svjedočimo istom scenariju: opustošeni krajolici, evakuirane zajednice, uništena bioraznolikost i golemi gospodarski troškovi. Više se ne možemo ograničiti na gašenje požara kada već izmaknu kontroli. Pravi je izazov spriječiti da požari postanu nekontrolirani djelovanjem prije nego što se razviju. WWF se nada da će se postojeći problemi sustava prevencije što prije ukloniti i smanjiti njegove slabosti“, izjavio je Edoardo Nevola, voditelj programa za šume pri WWF-u Italija.
Prijedlozi mjera
Izvješće WWF-a donosi primjere uspješnih preventivnih mjera te navodi deset prioriteta za državne institucije. Među njima su povećanje ulaganja u prevenciju, jačanje koordinacije između nadležnih tijela, unapređenje sustava praćenja rizika, stroža ograničenja i nadzor prostora, intenzivnije informiranje i uključivanje lokalnih zajednica te uključivanje prevencije u politike prilagodbe klimatskim promjenama.
Ljudska je djelatnost potaknula klimatske promjene, a ljudsko djelovanje i danas uzrokuje gotovo sve požare. Više od 95 % požara može se izravno ili neizravno povezati s ljudskim djelovanjem.
Zato je upravo na ljudima odgovornost da promijene smjer. Potrebne su odlučne mjere i dugoročna ulaganja kako bi se povećala otpornost prostora prije nego što svako novo ljeto postane gore od prethodnog.
Vatra je pratila razvoj ljudske civilizacije i omogućila njezin napredak. Danas, međutim, prijeti da postane sve opasnija i teže obuzdana sila. Ponovno uspostaviti kontrolu nad njom znači ulagati u prevenciju, koju ne treba promatrati kao trošak, nego kao najvažnije ulaganje u sigurnost zemlje.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Požari u Europi obaraju rekorde: što nam donosi budućnost?
