Europa nije spremna za brzo rastuće klimatske rizike

Europska agencija za okoliš (EEA) oglašava uzbunu: globalno zatopljenje pogoršat će ekstremne vremenske prilike i utjecati na životne uvjete diljem svijeta

Europski kontinent najbrže se zagrijava, a klimatski rizici prijete njegovoj energetskoj i prehrambenoj sigurnosti, ekosustavima, infrastrukturi, vodnim resursima, financijskoj stabilnosti i zdravlju ljudi. Prema Europskoj procjeni klimatskih rizika, objavljenoj 11. ožujka 2024., mnogi od navedenih rizika već su dosegli kritične razine, a bez hitne i odlučne akcije mogu postati katastrofalni.

Ekstremne vrućine, suše, šumski požari i poplave kojima smo svjedočili posljednjih godina, pogoršat će se u Europi čak i uz najoptimističnije scenarije globalnog zatopljenja te utjecati na životne uvjete na cijelom kontinentu. Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je prvu Europsku procjenu klimatskih rizika (European Climate Risk Assessment - EUCRA) kako bi pomogla u identificiranju političkih prioriteta za prilagodbu klimatskim promjenama i za sektore posebno osjetljive na klimatske utjecaje.

Prema Europskoj agenciji za okoliš, europske politike i mjere prilagodbe ne drže korak s brzo rastućim rizicima. U mnogim slučajevima postupna prilagodba neće biti dovoljna, a budući da mnoge mjere za poboljšanje otpornosti na klimatske promjene zahtijevaju dugo vrijeme, hitno djelovanje može biti potrebno čak i u slučaju rizika koji još nisu kritični.

Pojedine europske regije žarišta su višestrukih klimatskih rizika

Južna Europa posebno je ugrožena šumskim požarima te utjecajima ekstremnih vrućina i nedostatka vode na poljoprivrednu proizvodnju, rad na otvorenom i zdravlje ljudi. Poplave, erozija tla i prodor slane vode prijete nizinskim obalnim regijama Europe, uključujući mnoga gusto naseljena područja i gradove.

„Naša nova analiza pokazuje da se Europa suočava s hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od spremnosti našeg društva. Kako bismo osigurali otpornost, europski i nacionalni kreatori politika moraju odmah djelovati kako bi smanjili klimatske rizike brzim smanjenjem emisija i snažnim politikama i mjerama prilagodbe.“ – izjavila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA).

Mnogi klimatski rizici u Europi već sad zahtijevaju hitnu akciju

Europskom procjenom klimatskih rizika identificira se 36 glavnih klimatskih rizika za Europu unutar pet širokih područja: ekosustavi, hrana, zdravlje, infrastruktura te gospodarstvo i financije. Djelovanje već sad zahtijeva više od polovice velikih klimatskih rizika identificiranih u izvještaju, a njih osam je hitno potrebno i to uglavnom radi očuvanja ekosustava, zaštite ljudi od vrućina, zaštite ljudi i infrastrukture od poplava i šumskih požara te osiguranja održivosti europskog mehanizama solidarnosti, poput Fonda solidarnosti EU-a.

Gotovo svi rizici u području zaštite ekosustava zahtijevaju hitnu ili pojačanu akciju, pri čemu su rizici za morske i obalne ekosustave procijenjeni kao posebno ozbiljni. U izvještaju se posebno ističe da ekosustavi ljudima pružaju višestruke usluge pa stoga ti rizici imaju velik potencijal kaskadnog prelijevanja na druga područja, uključujući sigurnost hrane, zdravlje, infrastrukturu i gospodarstvo.

Rizici od ekstremnih vrućina i suša za proizvodnju hrane već su na kritičnoj razini u južnoj Europi, ali u opasnosti su i zemlje u srednjoj Europi. Dugotrajne suše koje pogađaju velika područja predstavljaju značajnu prijetnju proizvodnji i sigurnosti hrane te opskrbi pitkom vodom. Kao jedno od rješenja nameće se prehrana koja se bazira na namirnicama biljnog podrijetla iz održivog uzgoja, čime bi se smanjila potrošnja vode u poljoprivredi i ovisnost o uvezenoj stočnoj hrani.

Ekstremne vrućine su najveći i najhitniji pokretač klimatskih rizika za ljudsko zdravlje. Najviše su ugrožene određene skupine stanovništva, kao što su radnici na otvorenom, starije osobe i ljudi koji žive u nekvalitetno izgrađenim kućama i zgradama, u područjima s posebno izraženim učinkom urbanih toplinskih otoka ili s neadekvatnim hlađenjem. Mnogi elementi za smanjenje utjecaja klimatskih rizika na ljudsko zdravlje leže izvan tradicionalnih zdravstvenih politika, a to su, primjerice, urbanističko planiranje, građevinski standardi i zakoni o radu.

Sve češćim i ekstremnijim vremenskim događajima posebno je ugrožena infrastruktura - izgrađeni okoliš i ključne usluge, uključujući energiju, vodu i promet. Iako se u Europi relativno dobro upravlja rizicima od obalnih poplava, porast razine mora i promjene u obrascima oluja mogu uzrokovati razorne učinke na ljude, infrastrukturu i gospodarske aktivnosti. Primjerice, u južnoj Europi vrućine i suše uzrokuju znatne rizike za proizvodnju, prijenos i potražnju energije, a stambene zgrade također je potrebno prilagoditi rastućoj toplini.

Europsko gospodarstvo i financijski sustav suočeni su s mnogim klimatskim rizicima. Na primjer, klimatski ekstremi mogu povećati premije osiguranja, ugroziti imovinu i hipoteke te povećati državne izdatke i troškove zajmova. Održivost Fonda solidarnosti EU-a već je kritično ugrožena zbog visokih šteta uzrokovanih poplavama i šumskim požarima posljednjih godina. Pogoršanje klimatskih učinaka također može povećati jaz u privatnom osiguranju i učiniti kućanstva s niskim primanjima dodatno ranjivijima.

Ključna je suradnja svih dionika

EU i njegove države članice znatno su napredovale u razumijevanju i pripremi za klimatske rizike s kojima se suočavaju. Nacionalne procjene klimatskih rizika sve se više koriste za informiranje o razvoju politike prilagodbe. Međutim, društvena pripravnost je nedovoljna jer provedba politike zaostaje za brzim porastom razina rizika, ističu u Europskoj agenciji za okoliš.

Za rješavanje i smanjenje klimatskih rizika u Europi nužna je suradnja EU-a i svih njezinih država članica, kao i regionalne i lokalne razine kada je potrebno hitno i koordinirano djelovanje. EU može odigrati ključnu ulogu u poboljšanju razumijevanja klimatskih rizika i sposobnostima njihovog ublažavanja kako putem zakonodavstva, tako i putem odgovarajućih struktura upravljanja, praćenja, financiranja i tehničke podrške, navodi se u izvještaju Agencije.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatski ekstremi su Europu od 1980.-2020. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Toplinski valovi postaju sve češći i smrtonosniji

Rizik od intenzivnih toplinskih valova naglo je porastao u posljednjih 20 godina. U budućnosti će takvi ekstremni vremenski uvjeti postati sve češći, a prekomjerna smrtnost povezana s ekstremnim vrućinama će se povećati. Posebno će biti pogođena Europa, ističu istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich).

Zašto je Europi potrebna prilagodba klimatskim promjenama?

Tijekom sljedećih desetljeća mnoge europske regije suočit će se sa sve izraženijim i razornijim utjecajima klimatskih promjena. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), suše, obilne kiše i poplave, šumski požari i porast razine mora zasigurno će utjecati na neke europske regije, a posebno na srednju Europu, Pirenejski poluotok, Skandinaviju, Bretanju i Veneciju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER