Europa nije spremna za brzo rastuće klimatske rizike
Europska agencija za okoliš (EEA) oglašava uzbunu: globalno zatopljenje pogoršat će ekstremne vremenske prilike i utjecati na životne uvjete diljem svijeta
Europski kontinent najbrže se zagrijava, a klimatski rizici prijete njegovoj energetskoj i prehrambenoj sigurnosti, ekosustavima, infrastrukturi, vodnim resursima, financijskoj stabilnosti i zdravlju ljudi. Prema Europskoj procjeni klimatskih rizika, objavljenoj 11. ožujka 2024., mnogi od navedenih rizika već su dosegli kritične razine, a bez hitne i odlučne akcije mogu postati katastrofalni.
Ekstremne vrućine, suše, šumski požari i poplave kojima smo svjedočili posljednjih godina, pogoršat će se u Europi čak i uz najoptimističnije scenarije globalnog zatopljenja te utjecati na životne uvjete na cijelom kontinentu. Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je prvu Europsku procjenu klimatskih rizika (European Climate Risk Assessment - EUCRA) kako bi pomogla u identificiranju političkih prioriteta za prilagodbu klimatskim promjenama i za sektore posebno osjetljive na klimatske utjecaje.
Prema Europskoj agenciji za okoliš, europske politike i mjere prilagodbe ne drže korak s brzo rastućim rizicima. U mnogim slučajevima postupna prilagodba neće biti dovoljna, a budući da mnoge mjere za poboljšanje otpornosti na klimatske promjene zahtijevaju dugo vrijeme, hitno djelovanje može biti potrebno čak i u slučaju rizika koji još nisu kritični.
Pojedine europske regije žarišta su višestrukih klimatskih rizika
Južna Europa posebno je ugrožena šumskim požarima te utjecajima ekstremnih vrućina i nedostatka vode na poljoprivrednu proizvodnju, rad na otvorenom i zdravlje ljudi. Poplave, erozija tla i prodor slane vode prijete nizinskim obalnim regijama Europe, uključujući mnoga gusto naseljena područja i gradove.
„Naša nova analiza pokazuje da se Europa suočava s hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od spremnosti našeg društva. Kako bismo osigurali otpornost, europski i nacionalni kreatori politika moraju odmah djelovati kako bi smanjili klimatske rizike brzim smanjenjem emisija i snažnim politikama i mjerama prilagodbe.“ – izjavila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA).
Mnogi klimatski rizici u Europi već sad zahtijevaju hitnu akciju
Europskom procjenom klimatskih rizika identificira se 36 glavnih klimatskih rizika za Europu unutar pet širokih područja: ekosustavi, hrana, zdravlje, infrastruktura te gospodarstvo i financije. Djelovanje već sad zahtijeva više od polovice velikih klimatskih rizika identificiranih u izvještaju, a njih osam je hitno potrebno i to uglavnom radi očuvanja ekosustava, zaštite ljudi od vrućina, zaštite ljudi i infrastrukture od poplava i šumskih požara te osiguranja održivosti europskog mehanizama solidarnosti, poput Fonda solidarnosti EU-a.
Gotovo svi rizici u području zaštite ekosustava zahtijevaju hitnu ili pojačanu akciju, pri čemu su rizici za morske i obalne ekosustave procijenjeni kao posebno ozbiljni. U izvještaju se posebno ističe da ekosustavi ljudima pružaju višestruke usluge pa stoga ti rizici imaju velik potencijal kaskadnog prelijevanja na druga područja, uključujući sigurnost hrane, zdravlje, infrastrukturu i gospodarstvo.
Rizici od ekstremnih vrućina i suša za proizvodnju hrane već su na kritičnoj razini u južnoj Europi, ali u opasnosti su i zemlje u srednjoj Europi. Dugotrajne suše koje pogađaju velika područja predstavljaju značajnu prijetnju proizvodnji i sigurnosti hrane te opskrbi pitkom vodom. Kao jedno od rješenja nameće se prehrana koja se bazira na namirnicama biljnog podrijetla iz održivog uzgoja, čime bi se smanjila potrošnja vode u poljoprivredi i ovisnost o uvezenoj stočnoj hrani.
Ekstremne vrućine su najveći i najhitniji pokretač klimatskih rizika za ljudsko zdravlje. Najviše su ugrožene određene skupine stanovništva, kao što su radnici na otvorenom, starije osobe i ljudi koji žive u nekvalitetno izgrađenim kućama i zgradama, u područjima s posebno izraženim učinkom urbanih toplinskih otoka ili s neadekvatnim hlađenjem. Mnogi elementi za smanjenje utjecaja klimatskih rizika na ljudsko zdravlje leže izvan tradicionalnih zdravstvenih politika, a to su, primjerice, urbanističko planiranje, građevinski standardi i zakoni o radu.
Sve češćim i ekstremnijim vremenskim događajima posebno je ugrožena infrastruktura - izgrađeni okoliš i ključne usluge, uključujući energiju, vodu i promet. Iako se u Europi relativno dobro upravlja rizicima od obalnih poplava, porast razine mora i promjene u obrascima oluja mogu uzrokovati razorne učinke na ljude, infrastrukturu i gospodarske aktivnosti. Primjerice, u južnoj Europi vrućine i suše uzrokuju znatne rizike za proizvodnju, prijenos i potražnju energije, a stambene zgrade također je potrebno prilagoditi rastućoj toplini.
Europsko gospodarstvo i financijski sustav suočeni su s mnogim klimatskim rizicima. Na primjer, klimatski ekstremi mogu povećati premije osiguranja, ugroziti imovinu i hipoteke te povećati državne izdatke i troškove zajmova. Održivost Fonda solidarnosti EU-a već je kritično ugrožena zbog visokih šteta uzrokovanih poplavama i šumskim požarima posljednjih godina. Pogoršanje klimatskih učinaka također može povećati jaz u privatnom osiguranju i učiniti kućanstva s niskim primanjima dodatno ranjivijima.
Ključna je suradnja svih dionika
EU i njegove države članice znatno su napredovale u razumijevanju i pripremi za klimatske rizike s kojima se suočavaju. Nacionalne procjene klimatskih rizika sve se više koriste za informiranje o razvoju politike prilagodbe. Međutim, društvena pripravnost je nedovoljna jer provedba politike zaostaje za brzim porastom razina rizika, ističu u Europskoj agenciji za okoliš.
Za rješavanje i smanjenje klimatskih rizika u Europi nužna je suradnja EU-a i svih njezinih država članica, kao i regionalne i lokalne razine kada je potrebno hitno i koordinirano djelovanje. EU može odigrati ključnu ulogu u poboljšanju razumijevanja klimatskih rizika i sposobnostima njihovog ublažavanja kako putem zakonodavstva, tako i putem odgovarajućih struktura upravljanja, praćenja, financiranja i tehničke podrške, navodi se u izvještaju Agencije.
Stjepan Felber | Ekovjesnik