Na Sveučilištu Tufts razvijen način za proizvodnju zdravije zamjene za šećer

Od saharina, prvog umjetnog zaslađivača otkrivenog 1878., do stevije i monaškog voća (Siraitia grosvenorii) u 21. stoljeću, istraživači i prehrambena industrija već dugo traže zaslađivač koji daje okus šećera bez njegovih štetnih učinaka, poput viška kalorija, propadanja zubi te povećanog rizika od pretilosti, inzulinske rezistencije i dijabetesa.

U pariškom metrou sada je moguće puniti baterije pametnih telefona

Ova usluga osmišljena je kako bi korisnicima javnog prijevoza olakšala mobilnost i osigurala neprekidno korištenje pametnih telefona. Dostupna je na mreži Île-de-France Mobilités, kojom upravlja javni prijevoznik RATP i to na ulazima osam stanica pariške podzemne željeznice.

Kako biljke guraju korijenje kroz tvrdo tlo?

Diljem svijeta zbijanje tla postaje sve ozbiljniji problem. Teška vozila i mehanizacija u suvremenoj poljoprivredi sabijaju tlo do te mjere da usjevi imaju poteškoća s rastom. U mnogim je regijama taj problem dodatno pogoršan sušama povezanima s klimatskim promjenama.

Robot-arheolog rekonstruira izgubljene freske u Pompejima

U Arheološkom parku Pompeji testiran je prototip stroja koji je razvijen u okviru projekta „RePair“. „Robot-arheolog“ pomaže pravim arheolozima u složenim, dugotrajnim zadacima i omogućuje obnovu kulturne baštine u područjima u kojima su prirodne katastrofe, ratovi ili vrijeme ostavili samo fragmente.

Besplatan WiFi velike brzine dostupan u trećini flote Air Francea

Air France nastavlja s instalacijom WiFi-ja velike brzine u svojim zrakoplovima, čime putnicima omogućuje besplatno korištenje stabilne, brze i sigurne usluge. Na kraju ove godine njime će biti opremljeno već 30 posto zrakoplova, a do kraja 2026. cijela flota.

Kosa može zabilježiti tragove izloženosti onečišćenju

Anna Neville još je bila studentica na kolegiju kemije i kakvoće zraka u zatvorenim prostorima, koji je predavao Pawel Misztal na Sveučilištu Teksas u Austinu, kada se počela pitati bi li njezina vlastita kosa mogla sadržavati tragove zraka koji udiše.

U Parizu se božićna drvca do 20. siječnja mogu odložiti na 186 označenih lokacija

Svake godine, nakon završetka božićnih i novogodišnjih blagdana, Parižani svom božićnom drvcu mogu dati drugi život tako da ga odlože na jednom od označenih mjesta za prikupljanje. Ondje se drvca usitnjavaju i koriste za zaštitu nasada na zelenim površinama. Prošle godine na ovaj je način u Parizu prikupljeno 110 000 božićnih drvaca.

Istraživanje otkriva široku praksu spaljivanja plastike za grijanje i kuhanje

Novo istraživanje koje je predvodilo australsko Sveučilište Curtin baca novo svjetlo na velik broj kućanstava u zemljama u razvoju koja plastiku spaljuju kao svakodnevni izvor energije, pri čemu su otkriveni ozbiljni međunarodni problemi povezani sa zdravljem, društvenom jednakošću i okolišem.

Jasna pravila ispravnog zbrinjavanja božićnih drvaca u Münchenu

Komunalno poduzeće AWM München građanima nudi mogućnost besplatnog zbrinjavanja božićnih drvaca u reciklažnim dvorištima te u odabranim školama i dječjim vrtićima. Osim toga, od siječnja do početka veljače božićna drvca mogu se predati na unaprijed određenim privremenim lokacijama za odlaganje.

Ovogodišnja „Hodnja uz Muru“ održava se u slovenskoj Gornjoj Bistrici

Hrvatska, Slovenija i Austrija povodom obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa već niz godina organiziraju rekreativne hodnje uz rijeku Muru s ciljem senzibiliziranja javnosti o potrebi očuvanja močvara. Domaćin ovogodišnje „Hodnje uz Muru“ je Slovenija, a održat će se u Gornjoj Bistrici u nedjelju, 1. veljače 2026. godine.

Dubrovnik domaćin 2. ONE-BLUE međusektorskog sastanka

Projekt ONE-BLUE u Dubrovniku će okupiti istraživače, predstavnike institucija i dionike iz različitih sektora na svom 2. međusektorskom sastanku. Riječ je o forumu za razmjenu znanstvenih rezultata, raspravu o aktualnim izazovima i predstavljanje inovativnih pristupa zaštiti morskih ekosustava.

Od starih brodskih protuobraštajnih premaza do novih rješenja u zaštiti mora i obale

Kako u praksi izgleda zaštita mora utemeljena na podacima i dugoročnom istraživanju, može se vidjeti u radu Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković (IRB). Istraživački tim okupljen oko projekta TransOTin pokušava napraviti ono što je u upravljanju okolišem najteže, a to je uredno dovršiti priču o zagađivalu koje smo već izbacili iz upotrebe, ali mu još dugujemo pametan plan upravljanja onečišćenjem.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER