Roboti su izvrsni u mnogim stvarima, ali dobar osjećaj dodira nije jedna od njihovih karakteristika. Bilo da im predmeti iskliznu iz „ruku“ ili ih stisnu previše jako i zgnječe, mnogi roboti teško se nose s ovim osnovnim vještinama koje su ljudi odavno usavršili.

Istraživači Sveučilišta Rice i njihovi suradnici razvili su prozirni film koji se nanosi na staklo, a sastoji se od karbona utkanog u atomsku strukturu borovog nitrida. Rezultat je tanka, iznimno izdržljiva zaštitna prevlaka koja reflektira toplinu, otporna je na ogrebotine, vlagu, UV zračenje i nagle temperaturne promjene.

Nova znanstvena analiza objašnjava zašto je tehnologija baterija u čvrstom stanju spremna transformirati sve – od električnih vozila do potrošačke elektronike – i zašto predstavlja golem iskorak u pohrani energije.

Zračna luka Václav Havel u Pragu obustavila je korištenje sustava za prepoznavanje lica nakon stupanja na snagu novih propisa Europske unije o umjetnoj inteligenciji.

Pametni sustavi štite ptice i osiguravaju kontinuiranu proizvodnju čiste energije zaustavljanjem turbina samo kada je to potrebno

Konzumacija gaziranih zaslađenih pića mijenja DNK crijevnih bakterija i utječe na imunološki sustav domaćina. Dobra vijest? Ovi su učinci reverzibilni!

Riječ je o željezničkoj postaji Napoli Afragola, remek-djelu suvremene arhitekture i ključnom čvorištu talijanskog sustava vlakova velikih brzina, s impresivnom zakrivljenom površinom većom od 24 000 četvornih metara.

Europska komisija danas je predstavila smjernice o zaštiti maloljetnika i prototip aplikacije za provjeru dobi u skladu s Aktom o digitalnim uslugama. Njima će se osigurati da djeca i mladi i dalje mogu uživati u mogućnostima koje nudi internetski svijet, kao što su učenje, kreativnost i komunikacija, uz istodobno smanjenje rizika s kojima se suočavaju na internetu, uključujući izloženost štetnom sadržaju i ponašanju.

Europska komisija 10. srpnja primila je konačnu verziju Kodeksa dobre prakse u području umjetne inteligencije opće namjene – dobrovoljnog alata koji je razvilo 13 neovisnih stručnjaka, uz doprinos više od 1000 dionika, uključujući dobavljače modela, mala i srednja poduzeća, akademike, stručnjake za sigurnost umjetne inteligencije, nositelje prava i organizacije civilnog društva.

Ideja zvuči futuristički: istraživači nastoje spojiti konvencionalne materijale s bakterijama, algama i gljivama s ciljem stvaranja živih materijala koji zahvaljujući metabolizmu mikroorganizama stječu korisna svojstva — poput sposobnosti vezanja CO₂ putem fotosinteze, objašnjava Mark Tibbitt, profesor na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH Zürich).