Privatni vrtovi kao utočišta za životinje i biljke
Istraživači Sveučilišta u Jeni razvili su test koji se može koristiti za određivanje ekološke kvalitete privatnih vrtova i njihovo ciljano poboljšanje
Tzv. Indeks vrtne bioraznolikosti ocjenjuje 15 jasno prepoznatljivih obilježja poput živica, ribnjaka ili livada sa samoniklim cvijećem te na temelju toga određuje „vrijednost bioraznolikosti“. Na taj način postaje vidljivo u kojoj mjeri vrt pruža životni prostor za biljke, kukce i ptice.
Privatni vrtovi mogu pružiti staništa za biljke, kukce, ptice i druge životinje – ako su dobro osmišljeni za promicanje bioraznolikosti. S prirodnim elementima poput ribnjaka, ali i posuda sa svježom vodom, livada sa samoniklim cvijećem, grmlja i granja drveća, oni značajno doprinose očuvanju bioraznolikosti, a također poboljšavaju urbanu klimu.
Budući da sve veći gubitak prirodnih staništa predstavlja velik problem za mnoge biljne i životinjske vrste, vrtovi mogu pružiti vrijedna alternativna utočišta. Iako se jedan vrt može činiti malim, više njih zajedno čine veliko, međusobno povezano područje u kojem pojedinačni vrtovi funkcioniraju poput ekološkog koridora.
Istraživački tim Instituta za bioraznolikost, ekologiju i evoluciju Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni (Friedrich-Schiller-Universität Jena) razvio je jednostavan test pomoću kojeg vlasnici vrtova mogu provjeriti koliko njihov vrt doprinosi očuvanju i poticanju bioraznolikosti.
Svoj Indeks vrtne bioraznolikosti (Gartenbiodiversitäts-Index) predstavili su u časopisu „Landscape and Urban Planning“, a test koji su razvili dio je projekta „gARTENreich“ i dostupan je online.
- Istraživači Sveučilišta u Jeni razvili su test koji se može koristiti za određivanje ekološke kvalitete privatnih vrtova i njihovo ciljano poboljšanje © Volker Gehrmann / NABU
Većina vrtova ima srednje vrijednosti bioraznolikosti
Istraživački tim najprije je detaljno pregledao 28 privatnih vrtova u sjeverozapadnoj Njemačkoj te zabilježio biljne vrste i vrtne strukture. Za svaku karakteristiku utvrdili su koliko snažno korelira s povećanom bioraznolikošću biljaka i iz toga izveli sustav bodovanja. U testu se može postići maksimalno 45 bodova.
Na temelju 2000 ispunjenih testova zaključuje se da se većina vrtova nalazi u srednjem rasponu mogućih vrijednosti bioraznolikosti. No, istraživači ističu kako i najmanje promjene u dizajnu vrta mogu imati velik utjecaj na povećanje bioraznolikosti.
„Ovo je prvi test koji koristi znanstvena saznanja i koji vlasnici vrtova mogu izravno primijeniti“, objašnjava ekologinja Esther S. Felgentreff koja na Sveučilištu u Jeni istražuje zajedno s Markusom Bernhardt-Römermannom, kao i u Njemačkom centru za integrativna istraživanja bioraznolikosti (Deutsches Zentrum für integrative Biodiversitätsforschung – iDiv) Halle-Jena-Leipzig te Senckenberg institutu za biljnu raznolikost Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni.
Projekt je proveden u suradnji s Institutom za ekološko-ekonomska istraživanja u Berlinu (Institut für ökologische Wirtschaftsforschung Berlin – IÖW), Njemačkim udruženjem za očuvanje prirode i bioraznolikosti (Naturschutzbunds Deutschland – NABU), Udrugom za prirodno oblikovanje vrtova i krajolika NaturGarten e.V., Berlinskom školom ekonomije i prava (HWR Berlin), kao i s Gradom Gütersloh (Sjeverna Rajna-Vestfalija) i Općinom Aumühle (Schleswig-Holstein). Financiranje projekta osiguralo je Savezno ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir (BMFTR) u okviru istraživačke inicijative FEdA – BMFTR za očuvanje bioraznolikosti.
Stjepan Felber | Ekovjesnik