Prekograničnom suradnjom do bolje zaštite morskih cvjetnica i obalnih dina
Zaštita posidonije bila je glavna tema na nedavnoj konferenciji u Splitu, održanoj na temu „Upravljanje pritiscima nautičkog turizma na ključnim obalnim i morskim staništima“ u sklopu Interreg Italy–Croatia projekta BIOPRESSADRIA
Projekt BIOPRESSADRIA usmjeren je na zaštitu krhkih, ali izuzetno vrijednih ekosustava: morskih cvjetnica i obalnih dina. U fokusu projekta su praćenje pritisaka na ova staništa, pilot-akcije postavljanja ekoloških sustava sidrenja na terenu, prekogranična suradnja te edukacija javnosti.
Na konferenciji održanoj u organizaciji Udruge Sunce sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske gospodarske komore, javnih ustanova u sektoru zaštite prirode, Sveučilišta u Splitu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Green Saila i drugih. Konferenciji su nazočili talijanski i hrvatski projektni partneri, kao i brojni stručnjaci za zaštitu prirode.
Nautički turizam u Jadranu u stalnom je porastu, a sidrenje u livadama posidonije predstavlja najveći pritisak na ovu morsku cvjetnicu, ali i na more. Nažalost, satelitska praćenja SEACRAS-a – hrvatske tvrtke koja uz pomoć satelitskih snimanja i umjetne inteligencije bilježi sadašnje stanje morskog okoliša – pokazala su da se veliki broj plovila u Jadranu sidri upravo na livadama posidonije. Riječ je o prirodnim podvodnim šumama koje proizvode kisik, štite obalu, pohranjuju ugljikov dioksid i doprinose bioraznolikosti mora.
Monitoring u sklopu projekta pokazao je da su na Paklenim otocima i NP Kornati prosjeci u vrhuncu sezone dosezali više od 300 plovila dnevno, a ožiljci na livadama jasno svjedoče o šteti.
„U posljednjih tridesetak godina izgubljeno je oko 30 posto morskih livada. To je šteta koju priroda teško nadoknađuje“, istaknula je Matea Špika iz Udruge Sunce.
O pogubnom utjecaju sidrenja na posidoniju pričao je i Andrea Rismondo (SELC Cooperative Company), predstavivši rezultate monitoringa u kojima se jasno vidi kako lanci sidara uništavaju cijele površine posidonije, što se bilježi kao „ožiljak“ na livadi. Ti podaci potvrđuju da je sustavno praćenje ključno za razumijevanje i smanjenje pritisaka.
Jedno od rješenja su ekološka sidrišta, posebne bove koje omogućuju siguran vez bez oštećenja morskog dna. No, za njihovu provedbu nužna je integracija u prostorne planove i bolja međusektorska suradnja.
„Sektor zaštite prirode u Hrvatskoj prepoznaje važnost posidonije i u svom zakonodavnom okviru navodi zabranu sidrenja. No, uspostava sidrišta i zabrana slobodnog sidrenja primarno je regulirana kroz sektor prostornog planiranja i pomorstva te je potrebna puno bolja međusektorska suradnja kako bi se postigli ciljevi zaštite prirode“, istaknula je Špika.
Praksa Splitsko-dalmatinske županije i Baleara
Splitsko-dalmatinska županija istaknula se kao pionir u strateškom planiranju sidrišta u Hrvatskoj. Kako je ispričala Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš, zahvaljujući Planu rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije, predviđeno je 69 lokacija za uspostavu sidrišta, uzimajući u obzir prirodne karakteristike područja, sigurnost plovidbe i potrebe nautičkog prometa.
„Jadran je nautička destinacija prepoznata na Mediteranu, o čemu svjedoči podatak da Hrvatska ima 40 posto svjetske čarter flote. Međutim potkapacitiranost lučke kapetanije, pomorskih redara, čuvara prirode i pomorske policije, manjak luka, marina i nautičkih sidrišta, nautičari koji ne znaju koristiti plovilo i slično dovode do kaosa u morskom prostoru. Ne treba sve prepustiti nautičarima, treba strateški planirati i zato smo 2016. bili prvi u Hrvatskoj koji smo se upustili u proces prostornog planiranja uspostave sidrišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nije bilo lako, ali smo uspjeli.“ – kazala je Jelena Kurtović Mrčelić, najavivši usput da je u tijeku priprema priručnika prema kojem će i druge županije moći napraviti svoje planove.
S druge strane, Baleari u Španjolskoj već godinama prednjače u zaštiti posidonije, a o onome o čemu se danas raspravlja u Hrvatskoj, oni su raspravili prije petnaestak godina. Uveli su poseban zakon koji regulira sidrenje, zaposlili redare, pojačali suradnju s policijom te uveli karte rasprostranjenosti posidonije u aplikacije dostupne nautičarima i telefonsku linija za pomoć posidoniji, na kojoj svatko može dobiti informaciju kako pravilno sidriti na području Baleara, ali i prijaviti neregulirano sidrenje ili drugu ugrozu za ovu morsku cvjetnicu. Rezultati su impresivni: udio sidrenja u posidoniji pao je sa 17 posto 2018. godine na 6,8 posto u 2024., a lokalna zajednica aktivno sudjeluje u očuvanju.
„Zakon je donesen 2018. godine i jako je uzdrmao zajednicu. Svi su se bunili, stalno smo bili u medijima, međutim, nakon četiri godine borbe uspjeh je vidljiv i danas mnogi žele da se zakon prenese i na druge regije u Španjolskoj. Važno je, međutim, da u cijeloj toj priči ne gledamo na nautičare kao na problem. Oni mogu biti dio rješenja ako im damo prave informacije i infrastrukturu.“ – naglasio je Marcial Bardolet Richter s Instituta Balear de la Natura (IBANAT), koji već godinama vodi Službu za nadzor posidonije pod vladom Balearskih otoka i konstantno izravno komunicira s čarter agencijama.
Uvid u to kako se Španjolska uhvatila u koštac s ovim problemom dao je i David Álvarez García iz Ecoacsa (Madrid). Okupljenima je izložio kako u sklopu Interreg Euro-MED projekta ARTEMIS, partneri nastoje ostvariti poslovnu integraciju usluga ekosustava morske cvjetnice.
„Nije važno samo pronaći financije i obnoviti posidoniju, već pronaći način da se poslovni sektor poveže s ovom tematikom i uloži u restauraciju. Obnova posidonije može biti ključna za ublažavanje klimatskih promjena.“ – objasnio je García.
Studije slučaja: Pakleni otoci i NP Kornati
Na Paklenim otocima i u Kornatima provedene su pilot-akcije uspostave ekoloških sidrišta, ali i satelitsko praćenje distribucije plovila. Rezultati jasno pokazuju da se cijelo područje koristi za sidrenje, iako je pritisak najveći u popularnim valama.
U Kornatima je do sad postavljeno 136 bova, no pokazalo se da je važno istovremeno raditi i na informiranju nautičara jer je stanje na terenu pokazalo da mnogi nautičari nisu znali da su bove besplatne uz ulaznicu u park.
Talijanska nastojanja za veću zaštitu staništa
Talijanski projektni partner MPA Porto Cesareo održao je na konferenciji predavanje o obalnim dinama – jednim od najugroženijih obalnih staništa. Predavač i stručnjak Remì Calasso naglasak je stavio na primjenu metode Naturalistic Engineering, koja bi stabilizirale te dine.
Doprinos iz Italije predstavio je i Alessandro Meggiato (CORILA), koji je govorio o razumijevanju ekološke uloge sidrišta u zaljevu Panzano zahvaljujući bioakustičnom monitoringu. Analize pokazuju da plutače mogu igrati važnu ulogu u očuvanju mora.
Ostalo je još dosta neodgovorenih pitanja
Unatoč tome što je ovo dvodnevno događanje potvrdilo da je prekogranična suradnja ključna za zaštitu Jadrana i Mediterana, ostalo je ipak još nekoliko važnih otvorenih pitanja:
- Kako ubrzati uspostavu ekoloških sidrišta na nacionalnoj razini?
- Na koji način bolje uključiti nautičare, turiste i lokalne zajednice u zaštitu prirode?
- Kako postići da podaci o stanju morskih cvjetnica i obalnih dina postanu dostupni i razumljivi svima?
- Na koji način iskustva s Baleara i drugih regija pretočiti u hrvatski i talijanski zakonodavni okvir?
Odgovori će se nastojati pronaći u sklopu daljnjih projektnih aktivnosti: kroz monitoring, edukaciju, pilot-akcije i zagovaranje na nacionalnim razinama.