© Energetika Marketing
1/2
NAJNOVIJE
- O budućnosti energane u CGO Bikarac odlučivat će se nakon izrade stručne dokumentacije i razgovora s građanima
- Od Ženeve do Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav: kako mladima približiti klimatske promjene?
- U očekivanju najavljenih prosvjeda 24. listopada građani Pariza pozivaju se na najveći oprez
- WMO upozorava: El Niño bi mogao dodatno povećati humanitarne potrebe
- Berlinski akvarij poziva na donacije za skrb o opasnim životinjama
- Novi aerogel adsorbira naftu i potiče njezinu biorazgradnju
- U Austriji je u rujnu svaki treći novi automobil bio potpuno električan
- Geotehnički fakultet održao prvu od triju besplatnih radionica o otpadu
- Park Lenije u Vinkovcima dobio 58 novih LED svjetiljki
- Ljudski otisak u Zemljinu kruženju vode
O budućnosti energane u CGO Bikarac odlučivat će se nakon izrade stručne dokumentacije i razgovora s građanima
Javna tribina „Bikarac – zelena točka preokreta“ bila je posvećena planiranoj energani na otpad pokraj Šibenika, ulozi takvih postrojenja u gospodarenju otpadom i energetskoj oporabi goriva proizvedenog iz otpada
Na javnoj tribini u Šibeniku predstavljena su tehnološka rješenja, iskustva iz Slovenije i mogućnosti energetske oporabe ostatnog otpada. Građani su otvorili pitanja emisija, monitoringa, gospodarskih koristi za lokalnu zajednicu i mogućeg dovoza otpada iz drugih županija.
U Kući umjetnosti „Arsen“ u Šibeniku u četvrtak 22. listopada održana je javna tribina „Bikarac – zelena točka preokreta“, posvećena planiranom postrojenju za energetsku oporabu goriva iz otpada i prosušenog mulja u Centru za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibeniku. Stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije predstavili su tehnička rješenja, iskustva u radu takvih postrojenja, njihove mogućnosti u sustavu gospodarenja otpadom te pitanja financiranja i zaštite okoliša.
Bikarac je bivše odlagalište otpada od 1971. godine, na kojem se otpad odlagao punih 40 godina. Danas je to suvremen Centar za gospodarenje s otpadom s ambicijama zatvaranja kruga u gospodarenju otpadom, kroz izgradnju suvremene i tehnički najmodernije energane na gorivo iz otpada koje se proizvodi u Centru. Ideja je da se otpadnom toplinom opskrbljuje obližnja Gospodarska zona Podi.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić istaknuo je važnost primjene kvalitetnih rješenja u gospodarenju otpadom. Upozorio je i na nacionalni problem nedovoljnog smanjenja količina otpada, unatoč preuzetim obvezama Hrvatske, a problem je i zbrinjavanje otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje voda. Burić je poručio da Šibenik ne želi nametati rješenje koje građani ne prihvaćaju te da će dokumentacija biti dostupna javnosti. Istaknuo je da je cilj da svaki županijski centar gospodari vlastitim otpadom, odbacujući tvrdnje da je planiran dovoz „tuđeg smeća“ u Šibenik.
Direktor CGO Bikarac Robert Podrug naglasio je da se u centru otpad obrađuje u zatvorenoj hali, uz izdvajanje materijala koji se mogu reciklirati, ali da i nakon toga ostaje dio otpada koji nije moguće materijalno oporabiti. Za takav otpad trenutačno postoje mogućnosti odlaganja ili predaje ovlaštenim preuzimateljima, pri čemu trošak doseže oko 200 eura po toni. Bikarac trenutačno raspolaže s približno 25 000 tona takvog otpada.
„U europskim gradovima već desetljećima postoji niz energana, a Hrvatska je jedina država članica EU-a bez aktivnog postrojenja takve vrste. Treba prihvatiti činjenicu da postoji količina otpada koji nije moguće materijalno oporabiti. Razlog za energanu je to što želimo biti najbolji. Riječ je o uobičajenom industrijskom postrojenju, koje nije opasno“, poručio je Podrug, ističući potrebu da se pronađe dugoročno održivo rješenje za ostatni otpad.
Inicijativa je pokrenuta, a izrađuje se stručna dokumentacija koja treba utvrditi mogućnost izgradnje postrojenja. O konačnoj odluci, naglasio je, trebalo bi razgovarati nakon što dokumentacija bude dovršena.
Tehnička rješenja i europska iskustva
Dr. sc. Viktor Simončič govorio je o ulozi termičke obrade ondje gdje materijalna oporaba nije moguća ili nije ekonomski opravdana. Za oko 60 posto vrsta plastičnog otpada ne postoji komercijalna materijalna oporaba, pa ostaje ili energetsko iskorištavanje ili odlaganje.
Upozorio je da rješenja treba prilagoditi lokalnim uvjetima, umjesto nekritički preuzimati modele drugih država, te naglasio važnost informiranja javnosti i poštovanja europskih propisa.
Iskustva Slovenije predstavio je izv. prof. dr. Filip Kokalj s Fakulteta strojarstva Sveučilišta u Mariboru, prikazavši primjer energane na gorivo iz otpada u Celju. Objasnio je da europski standardi za spaljivanje otpada propisuju temperaturu od najmanje 850 °C u komori za izgaranje tijekom najmanje dvije sekunde. Tako svi plinovi koji izađu iz materijala potpuno izgore, a uklanjaju se sve moguće štetne tvari. Isti standard vrijedi za cijelu Europsku uniju. Istaknuo je i da su podaci o emisijama celjske energane dostupni na internetu. U Sloveniji se o energanama ne priča, rekao je, i to zato što oko njih „nema nikakvih problema“.
Načelnica Sektora za fondove Europske unije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić predstavila je podatke o rastu količina komunalnog otpada u Hrvatskoj. Od 2014. do 2024. količina otpada po stanovniku porasla je s 379 na 497 kilograma, dok je stopa odlaganja od 2010. smanjena s 94 na 51 posto, a udio recikliranja povećan s četiri na 38 posto. Upozorila je na potrebu pronalaska rješenja za otpad koji preostaje nakon recikliranja.
Građani traže odgovore o emisijama i koristima za Šibenik
U raspravi s publikom otvorena su pitanja opravdanosti kogeneracijskog postrojenja u gradu bez razvijene toplinske mreže, mogućeg utjecaja na okoliš, nadzora emisija te gospodarskih koristi za lokalnu zajednicu. Građane je posebno zanimalo hoće li se u Šibenik dovoziti otpad iz drugih županija i kakve bi konkretne koristi od projekta imali stanovnici okolice Bikarca.
Feketić je odgovorila da je u tijeku izrada studije izvodljivosti, koja bi trebala razjasniti tehničke i druge aspekte projekta. Predstavnici javnosti upozorili su i na potrebu kontinuiranog monitoringa mogućih emisija dioksina i furana te redovitog objavljivanja rezultata.
Mirko Budiša, v. d. zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ocijenio je da su pitanja građana legitimna i da trebaju dobiti stručne odgovore. Naglasio je da je projekt u početnoj fazi te da tek treba jasno utvrditi njegove ekološke i energetske koristi, uz poštovanje najviših tehnoloških i operativnih standarda.
„Ljudi s pravom pitaju što će biti s okolišem. To su realna pitanja koja traže odgovore“, istaknuo je Budiša.
Predsjednik udruge Zeleni Dalmacije iz Splita Lovro Rumora zahvalio je građanima na pitanjima, ocijenivši da ona ukazuju na potrebu detaljnijeg razjašnjavanja kapaciteta i obuhvata projekta. Naglasio je da zabrinutost stanovnika treba ozbiljno razmotriti i odgovoriti na nju transparentnim podacima.
Rasprava je pokazala da se uz tehničke mogućnosti energetske oporabe kao ključni uvjeti daljnjeg razmatranja projekta nameću transparentnost, dostupnost dokumentacije, nadzor emisija i jasno definiranje koristi i utjecaja na lokalnu zajednicu.
