Zašto je Europi potrebna prilagodba klimatskim promjenama?

Predviđanja Europske agencije za okoliš (EEA)

Tijekom sljedećih desetljeća mnoge europske regije suočit će se sa sve izraženijim i razornijim utjecajima klimatskih promjena. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), suše, obilne kiše i poplave, šumski požari i porast razine mora zasigurno će utjecati na neke europske regije, a posebno na srednju Europu, Pirenejski poluotok, Skandinaviju, Bretanju i Veneciju.

Pojačana izloženost opasnostima koje su vezane za klimu u Europi razlikuje se od regije do regije, navodi se u izvješću i mapama Europske agencije za okoliš (EEA), objavljenima u ponedjeljak 10. veljače. Prikazom primjera odabranih rizika naglašava se važnost ublažavanja klimatskih promjena s ciljem izbjegavanja njihovih najgorih posljedica, kao i ključna uloga Europskog zelenog plana kao nove, ambiciozne strategije za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike te osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Procjene EEA-e, uključujući nedavno objavljeno Europsko izvješće o okolišu - Stanje i izgledi za 2020. godinu, ukazuju na pogoršanje klimatskih promjena u budućnosti, čak ako se globalni napori na smanjenju emisija stakleničkih plinova pokažu učinkovitim. Ekstremni vremenski i klimatski događaji koji rezultiraju opasnostima kao što su poplave, suše, šumski požari i ekstremne razine mora, postat će češći i intenzivniji u mnogim europskim regijama.

Klimatske promjene utjecat će i na urbana područja u Europi. Na primjer, gradovi u niskim obalnim područjima Nizozemske, Njemačke, Belgije i uz sjevernu talijansku obalu, osobito Venecija, ubrajaju se u urbana područja koja su najviše izložena obalnim poplavama u Europi zbog kombinacije porasta razine mora i olujnih udara.

Prilagodba klimatskim promjenama je, stoga, od presudne važnosti te mora biti krojena prema specifičnim regionalnim i lokalnim okolnostima, uključujući klimatske opasnosti s kojima se suočavaju te drugim regionalnim i lokalnim aspektima, naglašava EEA.

Istaknuti ključni problemi

Suše: Postojeće studije predviđaju veliko povećanje učestalosti, trajanja i jačine suša u većem dijelu Europe tijekom ovog stoljeća, osim u sjevernoj Europi. Najveći porast suša predviđa se u južnoj Europi, što će povećati konkurenciju među korisnicima vodnih resursa - poljoprivrede, industrije, turizma, ali i kućanstava.

Obilne kiše i poplave: Klimatske promjene dovest će do većeg intenziteta oborina, a prema scenariju s visokim emisijama do kraja 21. stoljeća predviđa se porast obilnih kiša u većem dijelu Europe u jesenskim i zimskim mjesecima i to do 35 %.

Šumski požari: Veliki šumski požari posljednjih godina zahvatili su nekoliko regija u sjevernoj i zapadnoj Europi, gdje požari u prošlosti nisu bili rasprostranjeni. Očekuje se da će relativni porast opasnosti od požara biti posebno velik u zapadnoj i središnjoj Europi, ali apsolutna požarna opasnost ostaje najveća u južnoj Europi.

Porast razine mora i obalne poplave: Sve primorske regije u Europi zabilježile su porast apsolutne razine mora, ali uz značajne regionalne razlike. Porast razine mora u kombinaciji s olujnim udarima u narednim desetljećima značajno povećava rizik od poplava u nizinskim obalnim regijama. Poplave prijete obalnim ekosustavima, vodnim resursima, naseljima, infrastrukturi i ljudskim životima. Ozbiljnost takvih utjecaja ovisi o trenutnoj obalnoj zaštiti od poplava, koja varira u različitim europskim regijama s niskim obalama.

Iako se utjecaji klimatskih promjena više ne mogu izbjeći, njihova jačina ovisi o uspjehu globalnih i europskih napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kako to nalaže Pariški sporazum i novi Europski zeleni plan.

Daljnje informacije o utjecajima klimatskih promjena te politikama i aktivnostima prilagodbe diljem Europe dostupne su na Europskoj platformi za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT, uključujući i profile europskih zemalja uz napomenu kako su zemlje članice EU-a u različitim fazama pripreme, razvoja i provođenja nacionalnih strategija i planova prilagodbe klimatskim promjenama.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

 

VEZANE VIJESTI

Deset godina za spas oceana

102 organizacije za zaštitu okoliša, predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), ovog su utorka pokrenule „Plavi manifest“ – novi plan spašavanja mora. Plan predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se preokrenuo smjer stalnog degradiranja i zagađenja mora i obala.

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

Europska komisija predstavila Europski zeleni plan

Europski zeleni plan opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER