Zašto je Europi potrebna prilagodba klimatskim promjenama?

Predviđanja Europske agencije za okoliš (EEA)

Tijekom sljedećih desetljeća mnoge europske regije suočit će se sa sve izraženijim i razornijim utjecajima klimatskih promjena. Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), suše, obilne kiše i poplave, šumski požari i porast razine mora zasigurno će utjecati na neke europske regije, a posebno na srednju Europu, Pirenejski poluotok, Skandinaviju, Bretanju i Veneciju.

Pojačana izloženost opasnostima koje su vezane za klimu u Europi razlikuje se od regije do regije, navodi se u izvješću i mapama Europske agencije za okoliš (EEA), objavljenima u ponedjeljak 10. veljače. Prikazom primjera odabranih rizika naglašava se važnost ublažavanja klimatskih promjena s ciljem izbjegavanja njihovih najgorih posljedica, kao i ključna uloga Europskog zelenog plana kao nove, ambiciozne strategije za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike te osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Procjene EEA-e, uključujući nedavno objavljeno Europsko izvješće o okolišu - Stanje i izgledi za 2020. godinu, ukazuju na pogoršanje klimatskih promjena u budućnosti, čak ako se globalni napori na smanjenju emisija stakleničkih plinova pokažu učinkovitim. Ekstremni vremenski i klimatski događaji koji rezultiraju opasnostima kao što su poplave, suše, šumski požari i ekstremne razine mora, postat će češći i intenzivniji u mnogim europskim regijama.

Klimatske promjene utjecat će i na urbana područja u Europi. Na primjer, gradovi u niskim obalnim područjima Nizozemske, Njemačke, Belgije i uz sjevernu talijansku obalu, osobito Venecija, ubrajaju se u urbana područja koja su najviše izložena obalnim poplavama u Europi zbog kombinacije porasta razine mora i olujnih udara.

Prilagodba klimatskim promjenama je, stoga, od presudne važnosti te mora biti krojena prema specifičnim regionalnim i lokalnim okolnostima, uključujući klimatske opasnosti s kojima se suočavaju te drugim regionalnim i lokalnim aspektima, naglašava EEA.

Istaknuti ključni problemi

Suše: Postojeće studije predviđaju veliko povećanje učestalosti, trajanja i jačine suša u većem dijelu Europe tijekom ovog stoljeća, osim u sjevernoj Europi. Najveći porast suša predviđa se u južnoj Europi, što će povećati konkurenciju među korisnicima vodnih resursa - poljoprivrede, industrije, turizma, ali i kućanstava.

Obilne kiše i poplave: Klimatske promjene dovest će do većeg intenziteta oborina, a prema scenariju s visokim emisijama do kraja 21. stoljeća predviđa se porast obilnih kiša u većem dijelu Europe u jesenskim i zimskim mjesecima i to do 35 %.

Šumski požari: Veliki šumski požari posljednjih godina zahvatili su nekoliko regija u sjevernoj i zapadnoj Europi, gdje požari u prošlosti nisu bili rasprostranjeni. Očekuje se da će relativni porast opasnosti od požara biti posebno velik u zapadnoj i središnjoj Europi, ali apsolutna požarna opasnost ostaje najveća u južnoj Europi.

Porast razine mora i obalne poplave: Sve primorske regije u Europi zabilježile su porast apsolutne razine mora, ali uz značajne regionalne razlike. Porast razine mora u kombinaciji s olujnim udarima u narednim desetljećima značajno povećava rizik od poplava u nizinskim obalnim regijama. Poplave prijete obalnim ekosustavima, vodnim resursima, naseljima, infrastrukturi i ljudskim životima. Ozbiljnost takvih utjecaja ovisi o trenutnoj obalnoj zaštiti od poplava, koja varira u različitim europskim regijama s niskim obalama.

Iako se utjecaji klimatskih promjena više ne mogu izbjeći, njihova jačina ovisi o uspjehu globalnih i europskih napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kako to nalaže Pariški sporazum i novi Europski zeleni plan.

Daljnje informacije o utjecajima klimatskih promjena te politikama i aktivnostima prilagodbe diljem Europe dostupne su na Europskoj platformi za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT, uključujući i profile europskih zemalja uz napomenu kako su zemlje članice EU-a u različitim fazama pripreme, razvoja i provođenja nacionalnih strategija i planova prilagodbe klimatskim promjenama.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

 

VEZANE VIJESTI

Deset godina za spas oceana

102 organizacije za zaštitu okoliša, predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), ovog su utorka pokrenule „Plavi manifest“ – novi plan spašavanja mora. Plan predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se preokrenuo smjer stalnog degradiranja i zagađenja mora i obala.

Sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama

Hrvatski sabor u utorak je usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER