Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama
Izgradnja klimatski otporne budućnosti
Europska komisija je 24. veljače donijela novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kojom se utvrđuju načini pripreme za neizbježne učinke klimatskih promjena
U Strategiji je opisana dugoročna vizija EU-a da do 2050. postane društvo otporno na klimatske promjene, potpuno prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena. Njome se žele ojačati prilagodbeni kapaciteti EU-a te smanjiti ranjivost na utjecaje klimatskih promjena, u skladu s Pariškim sporazumom i prijedlogom Europskog klimatskog zakona. Cilj strategije je izgradnja društva otpornog na klimu unapređenjem znanja o klimatskim utjecajima i rješenjima prilagodbe, pojačanim planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika, ubrzavanjem aktivnosti prilagodbe te pomažući jačanju klimatske otpornosti globalno.
Učinci klimatskih promjena, kao što su smrtonosni toplinski valovi, katastrofalne suše, propadanje šuma i erozija obala uslijed povećanja razina mora, uzimaju svoj danak u Europi i cijelom svijetu. Nadovezujući se na raniju Strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013. godine, novim se prijedlozima žele utvrditi i provesti konkretna rješenja navedenih problema.
„Pandemija bolesti COVID-19 jasno je pokazala kako nedovoljna priprema na moguće probleme može uzrokovati teške posljedice. Cjepivo protiv klimatskih promjena ne postoji i zato se moramo pripremiti za neizbježne negativne posljedice klimatskih promjena i boriti protiv njih. Učinci klimatskih promjena već se osjete u EU-u i šire, a nova strategija za prilagodbu klimatskim promjenama omogućit će nam bolju pripremu za njih. Ako djelujemo danas, možemo oblikovati klimatski otpornu budućnost.“ – izjavio je izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans.
Učestaliji ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sve veće gospodarske gubitke, koji su u EU-u već dosegnuli prosječni godišnji iznos od 12 milijardi eura, dok konzervativne procjene pokazuju da bi godišnji gubitak gospodarstva EU-a iznosio najmanje 170 milijardi eura uslijed izlaganja globalnom zatopljenju od 3 °C iznad predindustrijskih razina. Klimatske promjene ne utječu samo na gospodarstvo, već i na zdravlje i dobrobit Europljana koje sve češće pogađaju toplinski valovi: najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2.500 ljudi.
>>> Pročitajte još >>> Klimatski ekstremi su Europu od 1980. godine stajali gotovo pola bilijuna eura
Pametnija, sustavnija i brža prilagodba
Kako se ističe u priopćenju Europske komisije, mjere prilagodbe moraju se temeljiti na pouzdanim podacima i alatima za procjenu rizika dostupnima svima: obiteljima koje kupuju i obnavljaju domove, poduzećima u obalnim regijama te poljoprivrednicima koji planiraju proizvodnju. Zato se strategijom predlažu mjere kojima se potiče širenje znanja o prilagodbi klimatskim promjena radi prikupljanja veće količine kvalitetnih podataka o rizicima i gubicima povezanima s klimom.
Climate-ADAPT - europska internetska platforma za razmjenu znanja o prilagodbama na klimatske promjene bit će proširena i poboljšana te će se pokrenuti posebni Europski opservatorij za klimu i zdravlje (European Climate and Health Observatory) namijenjen boljem praćenju, analizi i zaštiti zdravlja od učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.
Mjere prilagodbe također moraju biti sustavne jer klimatske promjene utječu na sve razine društva i sektore gospodarstva. Stoga će Komisija nastaviti s uključivanjem tih pitanja u sva relevantna područja politike te poticati daljnji razvoj i provedbu strategija i planova prilagodbe na svim razinama upravljanja pomoću tri međusobno povezana prioriteta: uključivanjem prilagodbe u fiskalnu politiku na makro razini, prirodnim rješenjima za prilagodbu i mjerama u području prilagodbe na lokalnoj razini.
Brža prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva brže pronalaženje rješenja za prilagodbu i njihovu provedbu u praksi, smanjenje rizika povezanih s klimom i razlika u razinama zaštite klime te osiguravanje dostupnosti i održivosti slatke vode.
>>> Pročitajte još >>> Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?
Jače međunarodno djelovanje
Politike prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u skladu s globalnim vodstvom EU-a u području ublažavanja klimatskih promjena, ističu u Europskoj komisiji. Pariškim sporazumom utvrđen je globalni cilj u pogledu prilagodbe i njezin ključni doprinos održivom razvoju, a EU će promicati pristupe prilagodbi na podnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, s posebnim naglaskom na prilagodbu klimatskim promjenama u Africi i malim otočnim državama u razvoju. Planira se i povećanje financijske potpore za pripravnost i otpornost na klimatske promjene na međunarodnoj razini, utvrđivanje prioritetnih djelovanja i povećanje učinkovitosti poticanjem međunarodnih izvora financiranja te snažnijim globalnim angažmanom i razmjenom znanja o prilagodbi. Radit ćemo na pokrivanju manjka međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u suradnji s međunarodnim partnerima.
Nužnost izgradnje otpornije budućnosti
Klimatske promjene već su prisutne, a svijet je upravo izašao iz rekordno toplog desetljeća u kojem je najtoplija godina proglašena čak osam puta. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih klimatskih i vremenskih uvjeta neprestano se povećava: iz godine u godinu svjedočimo šumskim požarima neviđenih razmjera, toplinskim valovima iznad Arktičkog kruga, sve težim sušama na Sredozemlju, uraganima koji pogađaju najudaljenije regije EU-a, propadanju šuma uslijed nezapamćenih najezdi potkornjaka u srednjoj i istočnoj Europi. Postupne pojave kao što su dezertifikacija, gubitak bioraznolikosti, propadanje tla i ekosustava, acidifikacija oceana ili podizanje razine mora dugoročno stvaraju podjednako razorne posljedice.
Iako je strategija EU-a za prilagodbu iz 2013. pozitivno ocijenjena 2018., novom je strategijom bilo potrebno detaljnije razraditi mjere prilagodbe koja se donosi u važnom trenutku - uoči konferencije COP26 koja će se održati u Glasgowu, čija će glavna tema biti upravo prilagodba klimatskim promjenama.
- Europska komisija / Ekovjesnik