Klimatski ekstremi su Europu od 1980. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Toplinski valovi, oluje i poplave su od 1980. do 2017. u 33 europske zemlje prouzročili smrt 115.602 osoba

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura.

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) ekonomski gubici prouzročeni vremenskim i klimatskim ekstremima u razdoblju od 1980. do 2017. godine iznose 453 milijarde eura. Riječ je o podacima za 33 zemlje u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), koji se sastoji od 28 zemalja članica EU-a, Švicarske, Norveške, Lihtenštajna, Islanda i Turske.

Njemačka financijski najteže pogođena

U izvještaju se navodi da su prosječni godišnji ekonomski gubici država članica EGP-a između 2010. i 2017. godine iznosili čak oko 13 milijardi eura. Njemačka je u cjelokupnom razdoblju od 1980.-2017. godine pretrpjela ukupnu štetu od oko 96,4 milijarde eura, a slijede je Italija sa 64,6 i Francuska sa 62 milijarde eura štete.

Međutim, Francuska je pored velike financijske štete imala i najveći broj izgubljenih života. Od ukupnog broja smrtno stradalih osoba (115.602), Francuska je u događajima vezanim za vremenske uvjete od 1980.-2017. godine izgubila živote 23.415 svojih građana. Italija je istovremeno imala 20.657 žrtava, a Španjolska 14.611.

Toplinski valovi su smrtonosniji

Velike vrućine bile su najsmrtonosnije i odnijele su 68 % života, a procjenjuje se kako je samo uslijed velikog toplinskog vala 2003. godine umrlo 68.000 osoba. Olujno nevrijeme i poplave prouzročili su 7 % smrtnih slučajeva, no financijski gledano bili su znatno „skuplji“, budući da njima prouzrečena šteta čini 62 % svih ekonomskih gubitaka.

U izvještaju se također ističe da ekonomski gubici povezani s poplavama i olujama u Europi upućuju na zaključak kako je njihovo povećanje od 1980. godine posljedica porasta stanovništva, gospodarskog bogatstva i razvoja u područjima s većom vjerojatnošću javljanja poplava i drugih nepogoda, ali isto tako da je uočeno povećanje oborina u dijelovima Europe također imalo svoju ulogu.

Nadalje se navodi kako nedavne studije ukazuju da su toplinski valovi, oluje i poplave „postali sve vjerojatniji i/ili teži kao posljedica klimatskih promjena“ te da su poboljšana zaštita i prevencija od poplava doprinijeli smanjenju gubitaka tijekom promatranog razdoblja.

Također, ističe se jedan od glavnih zaključaka kako je više od 70 % gospodarskih gubitaka uzrokovalo manje od 3 % svih registriranih ekstremnih događaja.

Najskuplji ekstremi

Izvještajem se navodi kako su najveće štete nanijela sljedeća četiri vremenska i klimatska ekstrema – poplave u središnjoj Europi 2002. godine (preko 21 mlrd. eura), suša i toplinski val 2003. godine (gotovo 15 milijardi eura) te zimska oluja Lothar 1999. godine (13 milijardi eura) i poplave u Italiji i Francuskoj u listopadu 2000. (13 milijardi eura).

Za Hrvatsku se navodi kako je u razdoblju od 1980.-2017. godine ukupna šteta iznosila nešto više od tri milijarde eura, dok je u događajima vezanim za vremenske uvjete smrtno stradalo 722 osoba.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Pariz se dobro pripremio za ovotjedni toplinski val

Francuska metropola još uvijek pamti opasan toplinski val i velik broj smrtnih slučajeva iz ljeta 2003. godine. Pariška gradska uprava stoga je jučer najavila, a danas i objavila posebne mjere zaštite, uključujući produženo radno vrijeme bazena i otvaranje „hladnih soba“, kako bi se ublažile potencijalno smrtonosne posljedice toplinskog vala koji će prema očekivanju zahvatiti velik dio europskog kontinenta.

Deset katastrofa koje su 2018. stajale više od milijardu dolara

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

5 do12: Poziv na buđenje svijesti o klimatskim promjenama

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER