Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

Dana 12. veljače 2019. u zagrebačkoj Dvorani Vatroslava Lisinskog (mala dvorana) s početkom u 9:30 sati održat će se „LIFE konferencija - rezultati i dobrobiti LIFE projekata“ u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Oceani apsorbiraju 90 posto energije klimatskih promjena, što uvelike utječe na otapanje ledenog pokrova, a time i na podizanje razine mora. Novo istraživanje britanskih znanstvenika otkriva izuzetno veliko zagrijavanje oceana tijekom zadnjih 150 godina. Mjerenja temperature površine oceana nekada i danas pomažu pri točnijim procjenama budućih događanja.

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Znanstvenici su ponovno detaljnije proučili daleku prošlost našeg planeta kako bi pronašli znakove upozorenja o mogućim opasnostima u budućnosti. Naime, njihovi rezultati najavljuju preokret u trendu hlađenja Zemlje koji se nije mijenjao zadnjih 50 milijuna godina.

Pet hrvatskih regionalnih energetskih agencija uputilo je otvoreno pismo ministru zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislavu Ćoriću s osvrtom na Nacrt energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021. – 2030. godine

Kigali amandman Montrealskog protokola smanjit će projiciranu proizvodnju i potrošnju hidrofluorugljika (HFC) za više od 80 posto u sljedećih 30 godina, a ukoliko se u potpunosti podrži, njegovom se provedbom do kraja ovog stoljeća može izbjeći do 0,4 °C globalnog zatopljenja. Kigali amandman dosad je ratificiralo 65 od 197 zemalja potpisnica Montrealskog protokola, a prema očekivanju više će ih to učiniti u narednim tjednima.

Rezultati nove studije škotskih znanstvenika o utjecaju klimatskih promjena na najveća globalna područja ledenih pokrova pokazali su kako se druga najveća ledena ploča na svijetu topi čak i tijekom zime.

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.