Do 2050. očekuje se pet puta više toplinskih valova
Klimatolozi predlažu kako Francusku prilagoditi sve toplijoj klimi
U izvješću namijenjenom francuskoj vladi, Visoko vijeće za klimu (HCC) preporučuje hitnu prilagodbu bolnica, škola i radnih prostora toplinskim valovima, kojih bi do 2050. moglo biti pet puta više nego danas.
„Vrijeme u kojem živimo je tragično“, kazao je Jean-François Soussana, predsjednik Visokog vijeća za klimu (Haut Conseil pour le Climat – HCC). Prije nego što je iznio ocjenu desetogodišnje provedbe Pariškog sporazuma i predstavio osmo godišnje izvješće HCC-a, odao je počast žrtvama toplinskog vala.
Tijekom toplinskog vala krajem lipnja 2026. broj smrtnih slučajeva u regiji Île-de-France porastao je za čak 62 posto, dok se u cijeloj Francuskoj povećao za gotovo 30 posto, objavila je krajem prošlog tjedna francuska nacionalna agencija za javno zdravstvo Santé publique France. Podaci su uistinu zabrinjavajući: tijekom tjedna koji je počeo 22. lipnja, kada je Francusku pogodio povijesni toplinski val, u regiji Île-de-France zabilježen je porast broja smrtnih slučajeva od 62,8 posto u odnosu na prethodni tjedan. To odgovara broju od 619 dodatnih smrtnih slučajeva, navodi SPF.
Sličan porast zabilježen je i u regiji Pays de la Loire, gdje je broj smrtnih slučajeva također povećan za 62 posto, odnosno za 178 smrtnih slučajeva. Na razini cijele Francuske zabilježeno je 2025 dodatnih smrtnih slučajeva.
Klimatska kriza: Francuska se mora suočiti sa svojim odgovornostima
Visoko vijeće za klimu (HCC), neovisno tijelo zaduženo za ocjenjivanje javnih politika, u četvrtak je objavilo svoje osmo godišnje izvješće i uputilo ga francuskoj vladi. Nakon što su Francusku u svibnju i lipnju 2026. pogodila čak dva intenzivna toplinska vala te snažan rast cijena nafte i plina, HCC upozorava na hitnu potrebu za znatno odlučnijim klimatskim politikama kako bi se stanovništvo zaštitilo od posljedica klimatskih promjena i ovisnosti o fosilnim gorivima.
U izvješću se upozorava na „sve opasnije posljedice klimatskih promjena“ i preporučuje „znatno povećanje opsega djelovanja“ kada je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama. Kako bi Francuska mogla ostvariti svoj cilj klimatske neutralnosti i učinkovito zaštititi svoje stanovništvo, izvješće donosi preporuke za povećanje učinkovitosti postojećih klimatskih politika te smjernice za pokretanje nove generacije javnih politika koje će poticati klimatsko djelovanje u razdoblju do 2030. i 2035. godine.
>>> Pročitajte još >>> Copernicus (C3S): Rekordni toplinski val donio je najtopliji lipanj za zapadnu Europu tijekom drugog najtoplijeg lipnja na globalnoj razini
- LIJEVO: Karta prikazuje odstupanja i ekstreme površinske temperature zraka za lipanj 2026. Kategorije boja odnose se na percentile temperaturnih raspodjela za referentno razdoblje 1991.–2020. Ekstremne kategorije („Najhladnije” i „Najtoplije”) temelje se na rangiranju za razdoblje 1979.–2026. DESNO: Stupčasti grafikon prikazuje mjesečna odstupanja površinske temperature zraka u lipnju, u prosjeku za zapadnu Europu (11°W–15°E, 37°–55°N). Odstupanja su izražena u odnosu na prosjek za lipanj u razdoblju 1991.–2020. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Što bi značilo kada bi se u Francuskoj svakoga ljeta bilježile temperature blizu ili iznad 40 °C?
Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj u zapadnoj Europi otkad postoje mjerenja. Ako se ništa ne poduzme, Visoko vijeće za klimu (HCC) upozorava da bi do 2050. broj toplinskih valova mogao biti pet puta veći.
Zbog toga je France Télévisions u četvrtak prikazala kako bi mogla izgledati buduća ljeta u kojima će temperature od 40 °C postati „novo normalno“.
Naime, u uobičajenom srpnju temperature bi se kretale između 20 i 31 °C. U Parizu bi bilo oko 26 °C, a u Nantesu oko 25 °C. No četvrtak, 9. srpnja 2026., bio je sve samo ne uobičajen dan. Najviše dnevne temperature poslijepodne su dosegle 28 °C u Biarritzu, ali prag od 35 °C premašen je u mnogim dijelovima zemlje. U Parizu je izmjereno 35 °C, ponegdje i do 40 °C, a Perpignan je zabilježio novi temperaturni rekord od 40,9 °C.
„Na temperaturu od 40 °C gotovo bismo se mogli naviknuti. Ipak, tijekom povijesti meteoroloških mjerenja iznimno je rijetko da neka meteorološka postaja izmjeri ili premaši 40 °C. Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća to se događalo tek jedan do dva puta u desetljeću, nešto češće tijekom osamdesetih. Zatim je uslijedio toplinski val 2003. godine. Za mnoge od nas upravo je tada to bio prvi susret s Francuskom u kojoj temperature dosežu 40 °C. Već je tijekom 2026. čak 128 meteoroloških postaja izmjerilo ili premašilo 40 °C, među njima i u gradovima koji imaju simbolično značenje, poput Marseillea, Mulhousea i Strasbourga“, navodi se u prilogu.
>>> Pročitajte još >>> Météo-France | Kakva nas klima očekuje do 2100.?
- Buduća ljeta bit će toplija od svih dosad poznatih. Temperature iznad 40°C mogle bi se bilježiti svake godine, a toplinski rekordi lokalno bi mogli doseći i 50°C. Očekuje se da će se broj dana s toplinskim valom udeseterostručiti do 2100. © Météo-France
Deset puta više toplinskih valova do 2100.
Francuska nije spremna suočiti se s posljedicama klimatskih promjena. To je glavna poruka najnovijeg izvješća Visokog vijeća za klimu (HCC). Sve ono čemu danas svjedočimo tek je početak, a HCC procjenjuje da će do 2050. biti pet puta više toplinskih valova, a do 2100. čak deset puta više.
Jedna od mogućnosti prilagodbe svakako je klimatizacija. No, kako se navodi u izvješću, „klimatizaciju ne treba nekritički uvoditi posvuda“. Prije svega potrebno je ublažiti klimatske promjene, provesti dekarbonizaciju gospodarstva i smanjiti emisije stakleničkih plinova.
„Kako to postići? Prije svega, potrebno je djelovati odmah i brzo jer što se dulje čeka, zagrijavanje će biti intenzivnije. Jedan od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova u Francuskoj jest promet. Zato treba nastaviti ubrzanu elektrifikaciju voznog parka. Istodobno je potrebno smanjivati prenamjenu prirodnog tla u izgrađene površine te povećavati udio zelenih površina“, navodi se u izvješću HCC-a.
To su samo neki od primjera. Strategija postoji, ali nedostaju sredstva za njezinu provedbu. Izvješće zato naglašava da je ulaganja potrebno udvostručiti do 2030. godine.
„Povijest pokazuje da se takvi napori isplate. Zahvaljujući Pariškom sporazumu, emisije stakleničkih plinova već su smanjene. Sada je potrebno dodatno ubrzati taj proces“, zaključuje HCC.
Stjepan Felber | Ekovjesnik