IPCC: Klimatske promjene su prijetnja našem blagostanju i zdravlju planete

Objavljeno dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet

U ponedjeljak 28. veljače objavljen je drugi dio šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet. Kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave su „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se zbog globalnog zatopljenja tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet.

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje u prirodi i utječu na živote milijardi ljudi diljem planeta, a najviše su pogođeni stanovništvo i ekosustavi koji su najmanje spremni nositi se s ovim globalnim problemom, navodi se u najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), objavljenom 28. veljače u sjeni ruske agresije na Ukrajinu.

Poduzimanje hitnih klimatskih akcija za sigurnu budućnost

„Ovo izvješće predstavlja ozbiljno upozorenje o posljedicama nedjelovanja“, rekao je Hoesung Lee, predsjedavajući IPCC-a. „To pokazuje da su klimatske promjene ozbiljna i rastuća prijetnja našoj dobrobiti i blagostanju te zdravlju planeta. Naše današnje akcije oblikovat će način na koji se ljudi prilagođavaju i kako priroda reagira na sve veće klimatske rizike.”

Svijet će se tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti s neizbježnim višestrukim klimatskim opasnostima uz porast temperature od 1,5 °C. Čak i privremeno prekoračenje ove razine zagrijavanja rezultirat će dodatnim teškim klimatskim utjecajima, od kojih će neki biti nepovratni, a svjetska će populacija biti izložena još većim klimatskim rizicima - posebno obalne zajednice i njihova infrastruktura.

Sažetak drugog dijela šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pod nazivom Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost (Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability) odobrilo je 195 vlada članica IPCC-a u nedjelju 27. veljače 2022., putem virtualne sjednice održane tijekom dva protekla tjedna.

Potrebne su hitne mjere za rješavanje rastućih rizika

Sve intenzivniji toplinski valovi, suše i poplave već premašuju prag tolerancije biljnih i životinjskih vrsta, posebice određenih biljnih vrsta i koralja. Ovi ekstremi vremenski događaji javljaju se istovremeno, uzrokujući kaskadne utjecaje kojima se sve teže upravlja, a milijuni ljudi izloženi su velikoj nesigurnosti hrane i vode, posebno u Africi, Aziji, Srednjoj i Južnoj Americi.

Kako bi se spasili ljudski životi, izbjegao sve veći gubitak biološke raznolikosti i štete na infrastrukturi, potrebne su ambiciozne hitne akcije za prilagodbu klimatskim promjenama, naravno, uz istovremeno ubrzano smanjenje emisija stakleničkih plinova. Napredak u prilagodbi je neravnomjeran i sve je veći nerazmjer između poduzetih mjera i onoga što je potrebno za suočavanje s rastućim rizicima, navodi se u novom izvješću. Ovaj problem najviše je izražen među populacijama s nižim prihodima – nerazvijenim nacijama i marginaliziranim zajednicama, a u izvješću se ističe kako gotovo polovica svjetske populacije, između 3,3 i 3,6 milijardi ljudi, živi u područjima koja su „vrlo ranjiva” na globalno zatopljenje.

„U odnosu na ranije procjene IPCC-a ovo izvješće još snažnije naglašava međusobnu ovisnost klime, biološke raznolikosti i ljudskog stanovništva, kao i hitnost poduzimanja odlučnih i ambicioznijih akcija za rješavanje klimatske krize. Polumjere više nisu opcija.” – upozorava Hoesung Lee.

Očuvanje prirode je ključno za budućnost čovječanstva

Prilagodba klimatskim promjenama je moguća, a novo izvješće IPCC-a pruža nova saznanja o potencijalu prirode i to ne samo za smanjenje klimatskih rizika, već i za poboljšanje života ljudi.

„Zdravi ekosustavi otporniji su na klimatske promjene i pružaju nam usluge od presudne važnosti kao što su hrana i čista voda”, rekao je supredsjedatelj II. radne skupine IPCC-a Hans-Otto Pörtner. „Obnavljanjem degradiranih ekosustava te učinkovitim i pravednim očuvanjem 30 do 50 posto Zemljinog kopna, slatkovodnih i oceanskih staništa, čovječanstvo može iskoristiti prirodnu sposobnost upijanja i skladištenja CO2, a moguće je i ubrzati napredak prema održivom razvoju“, dodao je Pörtner uz naglašavanje neophodne i adekvatne financijske i političke podrške.

Znanstvenici ponovno ističu kako su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima kao što su neodrživo korištenje prirodnih resursa i rastuća urbanizacija, što izravno potiče društvenu nejednakost, izaziva velike ekonomske gubitke i štete od ekstremnih vremenskih događaja, kao i izbijanje pandemija te, naposljetku, ugrožava budući razvoj.

„Naša procjena jasno pokazuje da se svi mi – svjetske vlade, privatni sektor i civilno društvo – trebamo uhvatiti u koštac sa svim tim različitim izazovima te djelovati zajedno kako bismo dali prioritet smanjenju rizika, kao i jednakosti i pravdi“, kazala je supredsjedateljica II. Radne skupine IPCC-a Debra Roberts. „Na taj se način mogu pomiriti različiti interesi, vrijednosti i svjetonazori. Objedinjavanjem znanstvenog i tehnološkog znanja, kao i znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, rješenja će biti učinkovitija. Neuspjeh u postizanju klimatski otpornog i održivog razvoja rezultirat će neoptimalnom budućnošću za ljude i prirodu.”

Gradovi su ključni dio rješenja

Novo izvješće daje detaljnu procjenu utjecaja klimatskih promjena, rizika i prilagodbe u gradovima u kojima živi više od polovice svjetskog stanovništva. Opasnosti od toplinskih valova, oluja, suša i poplava, kao i nešto sporijeg podizanja razine mora sve više nepovoljno utječu na zdravlje, živote i sredstva za život gradskog stanovništva, kao i na njihovu imovinu i ključnu infrastrukturu, uključujući energiju i transportne sustave.

„Nekontrolirana urbanizacija i klimatske promjene zajedno djeluju na stvaranje složenih rizika, posebno za one gradove koji su loše planirali svoj urbani razvoj, imaju visoku razinu siromaštva i nezaposlenosti te nisku razinu osnovnih usluga“, rekla je Debra Roberts. „Međutim, gradovi također pružaju prilike za klimatske akcije – zelene zgrade, pouzdanu opskrbu čistom vodom i obnovljivom energijom te održive prometne sustave koji povezuju urbana i ruralna područja. Sve to može dovesti do veće uključivosti i pravednijeg društva.“

Sužene mogućnosti za klimatsku akciju

Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva lokalna rješenja i zato II. radna skupina IPCC-a pruža opsežne regionalne informacije kako bi se diljem planeta omogućio razvoj i klimatska otpornost.

U izvješću se jasno ističe kako se budući razvoj na Zemlji ugrožava već trenutno dosegnutim razinama globalnog zatopljenja te da će u nekim svjetskim regijama postati posve nemoguć ako globalno zatopljenje prijeđe prag od +2 °C. Klimatski utjecaji javljaju se sve brže te će se pogoršati čak i prije nego što se prethodno predviđalo. Stoga je hitno potrebno povećati odgovarajuće financiranje, prijenos tehnologije, političku predanost i partnerstvo što može dovesti do učinkovitije prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja emisija, ističu znanstvenici.

„Znanstveni dokazi su nedvosmisleni: klimatske promjene predstavljaju prijetnju ljudskom blagostanju i zdravlju planeta. Svakim daljnjim odgađanjem usklađene globalne akcije izgubit ćemo sve suženije mogućnosti za sigurnu budućnost i život na Zemlji”, zaključio je Hans-Otto Pörtner.

Izvorno planirano za objavljivanje u rujnu 2021., izvješće je odgođeno za nekoliko mjeseci zbog pandemije COVID-19. Dok je drugi dio šestog izvješća IPCC-a fokusiran na posljedice klimatskih promjena i potrebu prilagodbe, članovi III. radne skupine bave se načinima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a njihovo izvješće bit će objavljeno u travnju ove godine.

S.F. / Ekovjesnik

  • Naslovna fotografija: „A Borrowed Planet - Inherited from our ancestors. On loan from our children“ by Alisa Singer © Alisa Singer / www.environmentalgraphiti.org via IPCC

 

VEZANE VIJESTI

IPCC: Imamo jasne dokaze, vrijeme je za akciju. Emisije možemo prepoloviti do 2030.!

„Moramo prepoloviti emisije do 2030. kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatske krize“, navodi se u najnovijem izvješću UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Članovi III. radne skupine IPCC-a bavili su se načinima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a njihovo izvješće objavljeno je u ponedjeljak.

Svake godine izgubimo oko 10 milijuna hektara šuma!

Unatoč brojnim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim blagodatima koje nam pružaju, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a nedavno izvješće IPCC-a potvrđuje da nam klimatske promjene i njihove razorne posljedice dolaze brže nego što se ranije pretpostavljalo.

Svijet je na rubu klimatskog ponora, porast temperature se nastavlja

Prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja, a obilježili su je ekstremni vremenski događaji koji su uz pandemiju COVID-19 utjecali na milijune ljudi, navodi se u izvješću u kojem glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava da je svijet „na rubu ponora“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER