IPCC: Imamo jasne dokaze, vrijeme je za akciju. Emisije možemo prepoloviti do 2030.!

Globalno zatopljenje mora biti ograničeno na 1,5 °C kako bi se izbjegla „klimatska katastrofa“, upozorava najnovije izvješće IPCC-a

„Moramo prepoloviti emisije do 2030. kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatske krize“, navodi se u najnovijem izvješću UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Članovi III. radne skupine IPCC-a bavili su se načinima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a njihovo izvješće objavljeno je u ponedjeljak.

Sažetak trećeg dijela šestog izvješća III. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pod nazivom „Klimatske promjene 2022.: Ublažavanje klimatskih promjena“ (Climate Change 2022: Mitigation of climate change) odobrilo je 195 vlada članica IPCC-a u ponedjeljak 4. travnja 2022., putem virtualne sjednice održane tijekom dva protekla tjedna. Riječ je o trećem dijelu šestog IPCC-ovog izvješća (AR6), koji će biti dovršen ove godine.

 

Unatoč upozorenjima o klimatskim promjenama koje je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavljivao od 1990. godine, prosječne globalne emisije stakleničkih plinova nastavile su rasti i u razdoblju 2010.-2019. Iako je stopa rasta usporena, emisije su dosegnule svoju najvišu razinu u ljudskoj povijesti. Bez trenutačnog i snažnog smanjenja emisija u svim sektorima, ograničavanje globalnog zatopljenja na granicu od 1,5 °C je nedostižno. Međutim, sve je više dokaza o učinkovitosti klimatskih akcija, navodi se u najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Od 2010. godine zabilježeno je trajno smanjenje do 85 % troškova solarne energije i energije vjetra te baterija, a  sve veći broj politika i novih zakona poboljšao je energetsku učinkovitost, smanjio stopu krčenja šuma i ubrzao primjenu obnovljive energije.

„Nalazimo se na povijesnom raskrižju. Odluke koje sada donosimo mogu nam osigurati sigurnu budućnost, a raspolažemo alatima i znanjem potrebnim za ograničavanje globalnog zatopljenja“, kazao je Hoesung Lee, predsjedavajući IPCC-a. „Ohrabruju me klimatske mjere koje se poduzimaju u mnogim zemljama. Postoje politike, propisi i tržišni instrumenti koji se pokazuju učinkovitima. Ako se oni povećaju i primjenjuju šire i pravednije, mogu podržati snažno smanjenje emisija i potaknuti inovacije.”

  • Dana 28. veljače 2022. objavljen je drugi dio šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet. Kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave su „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se zbog globalnog zatopljenja tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet. „A Borrowed Planet - Inherited from our ancestors. On loan from our children“ by Alisa Singer © Alisa Singer / www.environmentalgraphiti.org via IPCC

Imamo mogućnosti u svim sektorima da barem prepolovimo emisije do 2030. godine

Ograničavanje globalnog zatopljenja zahtijevat će velike tranzicije u energetskom sektoru. To će uključivati značajno smanjenje upotrebe fosilnih goriva, raširenu elektrifikaciju, poboljšanu energetsku učinkovitost i korištenje alternativnih goriva, primjerice vodika.

„Ispravnim politikama, infrastrukturom i tehnologijom kojima omogućujemo promjene u našim životnim stilovima i ponašanju može rezultirati smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 40-70 % do 2050. To je značajan neiskorišteni potencijal“, rekao je Priyadarshi Shukla, supredsjedatelj III. radne skupine IPCC-a. „Imamo i dokaze koji također potvrđuju kako ove promjene načina života mogu poboljšati naše zdravlje i dobrobit.“

Gradovi i urbana područja također nude značajne mogućnosti za smanjenje emisija. To se može postići manjom potrošnjom energije - stvaranjem kompaktnih, pješačkih gradova, elektrifikacijom prijevoza u kombinaciji s izvorima energije s niskim emisijama te poboljšanim unosom i skladištenjem ugljikovog dioksida korištenjem prirodnih rješenja. Sve to primjenjivo je u brzo rastućim gradovima te urbanim područjima.

„Imamo brojne primjere zgrada s nultom energijom ili nultim emisijama CO2 u gotovo svim klimatskim uvjetima“, rekao je supredsjedatelj III. radne skupine IPCC-a Jim Skea. „Klimatska akcija u ovom desetljeću ključna je za hvatanje potencijala za ublažavanje posljedica u sektoru zgradarstva.“

Smanjenje emisija u industriji uključivat će učinkovitiju upotrebu materijala, ponovnu upotrebu i recikliranje proizvoda te minimiziranje otpada. Niskougljični procesi proizvodnje osnovnih materijala, uključujući čelik, građevinske materijale i kemikalije, su u fazama pilot-projekata i približavaju se širokoj komercijalnoj primjeni. Ovaj sektor čini oko četvrtinu globalnih emisija, stoga će postizanje niskougljičnog cilja, odnosno nulte emisije stakleničkih plinova biti izazovno i zahtijevat će nove proizvodne procese, električnu energiju s niskim i nultim emisijama, vodik i, gdje je to potrebno, hvatanje i skladištenje ugljika.

Poljoprivreda, šumarstvo i druga upotreba zemljišta mogu osigurati veliko smanjenje emisija te također ukloniti i pohraniti CO2 u velikim razmjerima. Međutim, to ne može nadoknaditi odgođena smanjenja emisija u drugim sektorima, no može biti od velike koristi za povećanje biološke raznolikosti, pomoći nam da se prilagodimo klimatskim promjenama i osiguramo sredstva za život, hranu i vodu te zalihe drva.

>>> Pročitajte još >>> Gradovi diljem svijeta provode planove urbanog ozelenjavanja

  • Planirana urbana šuma u Montrealu © civiliti + Mandaworks / SNC Lavalin, u suradnji s Lasalle-NHC, UDO Design, Biodiversité Conseil, Lamontagne Consultants i EVOQ

Sljedećih nekoliko godina je kritično

Prema procjenama znanstvenika IPCC-a, ograničavanje globalnog zatopljenja na oko 1,5 °C (2,7 °F) zahtijeva da globalne emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac najkasnije prije 2025. i da budu smanjene za 43 % do 2030. U isto vrijeme, emisije metana također bi trebale biti smanjene za oko trećinu. „Čak i ako to učinimo, gotovo je neizbježno da ćemo privremeno prekoračiti ovaj temperaturni prag, ali bismo se mogli vratiti ispod njega do kraja stoljeća“, navodi se u izvješću IPCC-a.

„Sad ili nikad, želimo li ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 °C (2,7°F)“, rekao je Jim Skea. „Bez trenutnog i snažnog smanjenja emisija u svim sektorima, to će biti nemoguće. Globalna temperatura će se stabilizirati kada emisije ugljikovog dioksida dosegnu neto nulu. Za 1,5 °C to znači postizanje neto nulte emisije ugljikovog dioksida na globalnoj razini početkom 2050-ih; za 2 °C (3,6°F), to je početkom 2070-ih.“

Ova procjena pokazuje da ograničavanje zatopljenja na oko 2 °C (3,6 °F) i dalje zahtijeva da globalne emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac najkasnije prije 2025. godine i da budu smanjene za četvrtinu do 2030. godine.

Zatvaranje investicijskih praznina

Izvješće se ne bavi samo tehnologijama, već pokazuje da postoji dovoljan globalni kapital i likvidnost da se popune praznine u ulaganjima, iako su financijski tokovi kao faktor tri do šest puta niži od razina potrebnih za ograničavanje zatopljenja na ispod 2 °C do 2030. godine. Međutim, izvješćem se to jasno signalizira svjetskim vladama i međunarodnoj zajednici, uključujući potrebu jačeg usklađivanja financija i politike javnog sektora.

„Bez uzimanja u obzir ekonomskih prednosti smanjenih troškova prilagodbe ili izbjegavanja klimatskih utjecaja, globalni bruto domaći proizvod bio bi samo nekoliko postotnih bodova niži 2050. ako poduzmemo mjere potrebne za ograničavanje zatopljenja na 2 °C ili niže, u usporedbi s održavanjem trenutnih politika”, rekao je Jim Shukla.

>>> Pročitajte još >>> Urbana poljoprivreda nikad neće moći zamijeniti tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prijevoza i nadopunjuje ponudu voća i povrća

  • Na krovu paviljona pariškog sajma otvorena najveća urbana farma u Europi © Guillaume Bontemps / Ville de Paris

Postizanje ciljeva održivog razvoja

Ubrzano i pravedno djelovanje klimatskim akcijama s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskih promjena ključno je za održivi razvoj. Neke opcije mogu apsorbirati i pohraniti ugljik te, u isto vrijeme, pomoći zajednicama da ograniče utjecaje povezane s klimatskim promjenama. Na primjer, mreže parkova i ozelenjenih javnih prostora u gradovima, vlažna područja i urbana poljoprivreda mogu smanjiti rizik od poplava i smanjiti učinke urbanih toplinskih otoka.

Industrijski sektori također mogu smanjiti utjecaje na okoliš te povećati zapošljavanje i poslovne prilike. Elektrifikacija s obnovljivim izvorima energije i poboljšanje javnog prijevoza mogu poboljšati zdravlje, zapošljavanje i pravednost.

„Klimatske promjene rezultat su više od stoljeća neodržive upotrebe energije i zemljišta, načina života te obrazaca potrošnje i proizvodnje“, rekao je Jim Skea. „Ovo izvješće pokazuje kako nas trenutno djelovanje može pomaknuti prema pravednijem, održivijem svijetu.”

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

IPCC: Klimatske promjene su prijetnja našem blagostanju i zdravlju planete

U ponedjeljak 28. veljače objavljen je drugi dio šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet. Kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave su „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se zbog globalnog zatopljenja tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet.

Svijet je na rubu klimatskog ponora, porast temperature se nastavlja

Prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja, a obilježili su je ekstremni vremenski događaji koji su uz pandemiju COVID-19 utjecali na milijune ljudi, navodi se u izvješću u kojem glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava da je svijet „na rubu ponora“.

Svake godine izgubimo oko 10 milijuna hektara šuma!

Unatoč brojnim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim blagodatima koje nam pružaju, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a nedavno izvješće IPCC-a potvrđuje da nam klimatske promjene i njihove razorne posljedice dolaze brže nego što se ranije pretpostavljalo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER