Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C moguće je uz godišnju stopu smanjenja emisija od 7,6 %

Porast globalne temperature se do 2030. godine i dalje može ograničiti na 1,5 °C, ali uz daleko veće stope smanjenja emisija stakleničkih plinova

Za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma kojim bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5 °C, globalne se emisije tijekom sljedećeg desetljeća moraju smanjivati godišnjom stopom od 7,6 %!

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) danas je u Ženevi objavio novi izvještaj kojim upozorava na mogućnost propuštanja prilike za postizanje ograničavanja porasta globalne temperature do 1,5 °C, ako se u razdoblju između 2020. i 2030. godine globalne emisije stakleničkih plinova godišnje ne budu smanjivale stopom od 7,6 posto. Izvještaj je objavljen uoči početka 2020. godine u kojoj sve zemlje svijeta trebaju znatno ojačati provedbu obveza preuzetih potpisivanjem Pariškog klimatskog sporazuma.

Prema novom izvještaju „Emisijski jaz“ (Emissions Gap Report) za 2019. godinu, čak i uz bezuvjetno ispunjavanje obveza predviđenih Pariškim klimatskim sporazumom, svijet očekuje porast globalne temperature za 3,2 °C uz još dramatičnije utjecaje klimatske krize. Stoga se tijekom sljedećeg desetljeća za postizanje cilja ograničenja porasta globalne temperature do 1,5 °C ističe potreba višestrukog uvećavanja napora smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova.

Sljedeća je godina ključna za poduzimanje odlučnih klimatskih akcija pa će se stoga na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP 26), koja će se krajem 2020. održati u Glasgowu, nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize, a od svih zemalja svijeta očekuje se da znatno pojačaju provedbu svojih klimatskih obveza.

„Naš zajednički neuspjeh u poduzimanju pravovremenih i odlučnih napora koji se odnose na suzbijanje klimatskih promjena znači da u sljedećem desetljeću moramo postići daleko veće smanjenje emisija, odnosno godišnje ih moramo smanjivati stopom većom od sedam posto“, izjavila je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a. „Sve zemlje svijeta jednostavno ne mogu čekati kraj 2020. godine u kojoj nastupaju nove klimatske obveze, već odmah moraju odlučno pojačati svoje djelovanje. Svaka zemlja, svaki grad, regija, gospodarski subjekti i svi pojedinici moraju odmah početi djelovati.“

„Već sljedeće 2020. godine moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova što je više moguće te odrediti nove ciljeve na nacionalnim razinama kako bismo započeli veliku transformaciju svjetskog gospodarstava i društva. Moramo čim prije sustići propuštene aktivnosti jer ako to ne učinimo, propustit ćemo priliku postizanja ograničavanja porasta globalne temperature do 1,5 °C i to prije 2030. godine“, dodala je Inger Andersen.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) nas je upozorio da će prekoračenje od 1,5 °C povećati učestalost i intenzitet klimatskih promjena, poput sve intenzivnijih toplinskih valova i ekstremnih vremenskih događaja, kojima u posljednjih nekoliko godina svjedočimo širom svijeta.

Zemlje G20 zajedno čine 78 % svih emisija, no samo pet članica ove skupine najrazvijenijih zemalja svijeta obvezalo se na postizanje dugoročnog cilja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova.

Kratkoročno gledano, razvijene zemlje će u odnosu na zemlje u razvoju morati znato brže smanjiti svoje emisije, iako će sve zemlje svijeta morati doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena. Zemlje u razvoju mogu učiti na primjerima uspješnih mjera provedenih u razvijenim zemljama te ih eventualno prestići u postizanju ciljeva bržom primjenom čistih tehnologija.

  • CC / Benita5 / Pixabay

Kako se navodi u izvještaju, od presudnog je značaja da sve zemlje svijeta znatno povećaju razinu ambicija definiranih nacionalno utvrđenim doprinosima (NDCs), kako provedbom obveza Pariškog sporazuma, tako i novih mjera i aktivnosti koje će se utvrditi sljedeće godine. Rješenja koja omogućuju ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma su dostupna, ali se ne razvijaju dovoljno brzo ili u dovoljno velikoj mjeri.

Godišnjim UNEP-ovim izvještajem procjenjuje se emisijski jaz između predviđenih emisija u 2030. godini i razina usklađenih s ciljevima od 1,5 °C i 2 °C Pariškog sporazuma. Aktualni izvještaj pokazuje da su emisije stakleničkih plinova u posljednjem desetljeću rasle stopom od 1,5 posto godišnje. Emisije u 2018. godini, uključujući one uzrokovane korištenjem zemljišta kao što je krčenje šuma, dostigle su novi maksimum od 55,3 gigatona ekvivalenta CO2.

S ciljem ograničenja porasta globalne temperature, za postizanje cilja od 2 °C godišnje emisije u 2030. trebaju biti 15 gigatona ekvivalenta CO2 niže od trenutnih definiranih nacionalno utvrđenim doprinosima, odnosno 32 gigatona niže za postizanje cilja od 1,5 °C. To znači da se emisije od 2020. do 2030. godine trebaju smanjivati stopom od 7,6 posto godišnje kako bi se postigao cilj od 1,5 °C, odnosno 2,7 posto godišnje za cilj od 2 °C.

Za postizanje ove razine smanjenja emisija stakleničkih plinova moraju se povećati razine ambicija definiranih nacionalno utvrđenim doprinosima, i to najmanje pet puta za cilj od 1,5 °C, odnosno tri puta za 2 °C.

Klimatska kriza i porast globalne temperature i dalje se mogu ograničiti na 1,5 °C, navodi se u izvještaju. Naime, važnost potrebe za djelovanjem protiv klimatskih promjena prepoznata je već u cijelom svijetu, kao i važnost očuvanja okoliša i poticanja ciljeva održivog razvoja. Za to se zalaže sve veći broj svjetskih čelnika, vlada, gradova, kao i velikih korporacija i investitora, a rješenja za njihovu implementaciju ima u izobilju.

Kao i svake godine, UNEP-ov se izvještaj usredotočuje na potencijal odabranih sektora za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Posebni naglasak ovogodišnjeg izvještaja je na energetskoj tranziciji i potencijalu učinkovitosti u korištenju materijala, što može biti od velike pomoći pri uklanjanju emisijskog jaza.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

IUCN upozorava: U oceanima je sve manje kisika!

U oceanima je sve manje kisika, a kako se sve više zagrijavaju, znatno je ugrožena osjetljiva ravnoteža morskog života, upozorava Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

António Guterres: „Moramo zaustaviti rat protiv prirode“

Svijet se suočava s velikom ekološkom opasnošću. U ponedjeljak 2. prosinca u Madridu počinje 25. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP25), na kojoj će se sve države svijeta pozvati na suočavanje s globalnim zatopljenjem.

Europljani podržavaju postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

EU će sljedeće godine ažurirati svoj dugoročni klimatski cilj, a prema nedavno usvojenoj rezoluciji Europski parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o potrebi što skorijeg postizanja klimatske neutralnosti, i to najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER