Europljani podržavaju postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Klimatske promjene ozbiljnim problemom smatra čak 93 % građana EU-a

EU će sljedeće godine ažurirati svoj dugoročni klimatski cilj, a prema nedavno usvojenoj rezoluciji Europski parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o potrebi što skorijeg postizanja klimatske neutralnosti, i to najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Uoči COP25 Konferencije UN-a o klimatskim promjenama, koja se od 2.-13. prosinca održava u Madridu, Europski parlament je 28. studenog usvojio rezoluciju kojom se EU poziva da u skladu s Pariškim sporazumom i ograničenjem globalnog zatopljenja do 1,5 °C kao svoj dugoročni cilj postavi postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanjenje emisije za 55 posto do 2030. Također, usvojena je i rezolucija kojom je proglašena klimatska i ekološka kriza u Europi i svijetu.

Klimatski ciljevi EU-a

Cilj Pariškog sporazuma je ograničiti globalno zatopljenje „znatno ispod“ 2 °C, po mogućnosti na 1.5 °C, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Sporazum je potpisalo 194 država, kao i države članice EU-a koje postavljaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini EU-a. Države članice svakih pet godina postavljaju nove, sve ambicioznije ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena - nacionalno utvrđene doprinose (NDC), a svi potpisnici Pariškog sporazuma trebaju ih odrediti do kraja 2020.

Trenutni cilj EU-a je smanjenje emisija CO2 za 40 % do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990. Međutim, prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zatopljenju iz 2018., za postizanje cilja ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5 °C globalne emisije se do 2050. trebaju svesti na nulu.

Za razliku od mnogih vlada, građani, a posebno mladi, postaju sve svjesniji ozbiljnosti situacije. Globalni pokret mladih i prosvjedi za klimu koje je pokrenula mlada švedska aktivistkinja Greta Thunberg, kao i anketa Eurobarometra iz 2019., pokazuju da su Europljani vrlo osviješteni oko klimatskih promjena i žele strože mjere.

Podrška Europljana za klimatsku politiku

Kako je vidljivo iz ankete Eurobarometra koju je u travnju 2019. provela Europska komisija, Europljanke i Europljani su vrlo zabrinuti zbog klimatskih promjena i podupiru djelovanje u cijelom EU-u za rješavanje tog problema.

Klimatske promjene ozbiljnim problemom smatra čak 93 % građana EU-a, dok ih njih 79 % smatra vrlo ozbiljnim problemom. Također, 92 % ispitanika smatra da je važno da njihova nacionalna vlada postavi ambiciozne ciljeve za povećanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora, dok njih 89 % smatra da bi vlade trebale pružati potporu za povećanje energetske učinkovitosti do 2030.

Nadalje, 84 % ispitanika izjavilo je da bi trebalo povećati javnu financijsku potporu za prijelaz na čistu energiju, čak i ako bi to značilo smanjivanje subvencija za fosilna goriva. 92 % ispitanika – i više od 80 % u svakoj od država članica – slaže se da bi emisije stakleničkih plinova trebalo svesti na najmanju moguću mjeru i kompenzirati preostale emisije kako bi gospodarstvo EU-a do 2050. postalo klimatski neutralno.

93 % Hrvata podržava postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Više od sedam od deset ispitanika iz Hrvatske smatra klimatske promjene „vrlo ozbiljnim“ problemom (72 % naspram prosjeka EU-a od 79 %), što je povećanje od dva postotna boda od 2017. Udio ispitanika koji prepoznaju klimatske promjene kao najozbiljniji pojedinačni problem s kojim se suočava suvremeni svijet povećao se za tri postotna boda na 11 % (iako je ispod prosjeka EU-a od 23 %).

Više od polovice svih ispitanika (53 % naspram prosjeka EU-a od 60 %) izjavilo je da je osobno poduzelo radnje u svrhu borbe protiv klimatskih promjena u zadnjih šest mjeseci, što je povećanje od 15 postotnih bodova od 2017. Niska potrošnja energije ispitanicima iz Hrvatske predstavlja sve važniji čimbenik pri odabiru kućanskih aparata (povećanje od 19 postotnih bodova na 39%, iako ispod prosjeka EU-a od 48%), a sve ih više pokušava smanjiti otpad i odvajati ga za recikliranje (povećanje od 14 postotnih bodova na 68 %, ali još uvijek ispod prosjeka EU-a od 75 %).

Čak 79 % ispitanika iz Hrvatske slaže se s tvrdnjom da smanjenje uvoza fosilnih goriva može povećati energetsku sigurnost i pogodovati gospodarstvu EU-a (iznad prosjeka EU-a od 72 %) te 75 % da prilagodba klimatskim promjenama može imati pozitivne ishode za građane (iznad prosjeka EU-a od 70 %). Velika većina ispitanika iz Hrvatske (87 %, povećanje od sedam postotnih bodova i iznad prosjeka EU-a od 84 %) smatra da je potrebno osigurati veću financijsku potporu iz javnih sredstava za prelazak na čiste energije.

No ono što je možda najvažnije, 93 % ispitanika iz Hrvatske (tek neznatno iznad prosjeka EU-a od 92 %) podržava cilj da gospodarstvo EU-a postane klimatski neutralno do 2050.

Ekovjesnik

 

 

 

VEZANE VIJESTI

IUCN upozorava: U oceanima je sve manje kisika!

U oceanima je sve manje kisika, a kako se sve više zagrijavaju, znatno je ugrožena osjetljiva ravnoteža morskog života, upozorava Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Europski parlament proglasio klimatsku krizu

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

António Guterres: „Moramo zaustaviti rat protiv prirode“

Svijet se suočava s velikom ekološkom opasnošću. U ponedjeljak 2. prosinca u Madridu počinje 25. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP25), na kojoj će se sve države svijeta pozvati na suočavanje s globalnim zatopljenjem.

Ursula von der Leyen u srijedu predstavlja Europski zeleni plan

Zastupnici Europskog parlamenta će u srijedu 11. prosinca u 14 sati na izvanrednoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljati o Europskom zelenom planu kako bi EU postao prvi klimatski neutralan kontinent.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER