António Guterres: „Moramo zaustaviti rat protiv prirode“

Vrijeme za akciju

Svijet se suočava s velikom ekološkom opasnošću. U ponedjeljak 2. prosinca u Madridu počinje 25. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP25), na kojoj će se sve države svijeta pozvati na suočavanje s globalnim zatopljenjem.

Na konferenciji se očekuje oko 25.000 sudionika - državnih delegacija, ministara, predstavnika civilnog društva, kao i pedesetak šefova država i vlada. Sljedeća godina ključna je za poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se od svih zemalja svijeta očekuje da znatno pojačaju provedbu svojih klimatskih obveza. Podsjećamo, krajem 2020. u Glasgowu će se održati 26. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP 26), na kojoj će se nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize.

Sve alarmantnija situacija

„Vrijeme za akciju“ („Time For Action“ – „Le moment d’agir“) slogan je konferencije COP25 koji dovoljno govori sam za sebe, a cilj je potaknuti države potpisnice Pariškog sporazuma da učine više za planet. To konkretno znači potrebu podizanja klimatskih ambicija i postavljanje novih ciljeva za ublažavanje klimatskih promjena jer su obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova, dogovorene na konferenciji COP21, u velikoj mjeri nedovoljne za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma iz 2015. Naime, procjenjuje se kako bi njihovim provođenjem globalna temperatura do kraja stoljeća porasla za 3,2 °C.

Iako države potpisnice Pariškog sporazuma svoje revidirane klimatske ciljeve moraju predstaviti do kraja 2020., na konferenciji COP25 u Madridu morat će se izvršiti pritisak na sve nacije. Dosad se na ispunjenje obveza do kraja sljedeće godine obvezalo samo 68 zemalja koje su odgovorne za svega 8 % globalnih emisija CO2. No, najveći problem predstavljaju najveći onečišćivači poput Sjedinjenih Američkih Država koje su početkom studenog formalizirale svoju namjeru povlačenja iz Pariškog sporazuma. Brazil i Australija su u rujnu izbjegli sudjelovanje na posebnom UN-ovom summitu o klimi, dok je Kina svakako jedna od najgorih. Čini se da je samo EU spremna uložiti napore sa svojim projektom Europskog zelenog plana.

Alarmantni podaci i vijesti o vrućinama, ubrzanom topljenju leda i ugroženosti brojnih životinjskih vrsta sve su češći, a Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) 26. studenog je objavio novi izvještaj kojim upozorava na mogućnost propuštanja prilike za postizanje ograničavanja porasta globalne temperature do 1,5 °C, ako se u razdoblju između 2020. i 2030. godine globalne emisije stakleničkih plinova godišnje ne budu smanjivale stopom od 7,6 posto.

„Naš rat protiv prirode mora prestati“

Glavni tajnik UN-a António Guterres je u nedjelju, uoči početka konferencije COP25 u Madridu, poručio da čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv planeta.

  • Izvor: Twitter / António Guterres @antonioguterres

„Čovječanstvo se već suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane, s rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature. Svake godine onečišćenje zraka, povezano s klimatskim promjenama, ubija sedam milijuna ljudi. Klimatske promjene postale su dramatična prijetnja ljudskom zdravlju i sigurnosti ljudi. Ukratko, klimatske promjene više nisu dugoročni problem. Sada smo suočeni s globalnom klimatskom krizom i nalazimo se na točki s koje više nema povratka. Međutim, moja današnja poruka predstavlja nadu, a ne očaj. Naš rat protiv prirode mora prestati, a znamo da je to moguće“, poručio je António Guterres.

Glavni tajnik UN-a ipak je uvjeren u ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma o rastu globalne temeprature do 2 °C, odnosno 1,5 °C  u odnosu na predindustrijske razine.

„Javno mnijenje se posvuda mijenja, mobiliziraju se mladi ljudi koji pokazuju izvanredne sposobnosti vodstva, a sve više gradova, financijskih institucija i tvrtki posvećuje se ostvarenju cilja o rastu globalne temeprature do 1,5 °C. Ono što nedostaje je politička volja.“, poručio je glavni tajnik UN-a.

„Jednostavno moramo prestati s korištenjem fosilnih goriva i iskoristiti ogromne mogućnosti koje nam nude obnovljiva energija i rješenja temeljena na prirodnim načelima. Subvencije  za fosilna goriva i gradnju elektrana na ugljen moraju prestati“, istaknuo je Guterres te istaknuo nužnost suradnje država koje su najveći onečišćivaći.

„Na konferenciji COP25 očekujem jasan dokaz povećane ambicije i posvećenosti klimatskim akcijama. Čelnici svih zemalja trebaju pokazati svoju odgovornost jer bi sve drugo mogla biti izdaja cijele naše ljudske obitelji i svih narednih generacija“, zaključio je António Guterres.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Vlasnici kuća u Italiji sada mogu besplatno instalirati fotonaponske sustave

Talijanska vlada je povećala potpore za energetsku obnovu zgrada i projekte nadogradnje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske sustave i sustave za pohranu energije za koje će se umjesto dosadašnjih 50 od sada financirati 110 posto troškova! To je tek dio nove uredbe talijanske vlade koja je prošlog tjedna izglasala paket mjera za oživljavanje gospodarstva kao odgovor na krizu COVID-19.

Europljani podržavaju postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

EU će sljedeće godine ažurirati svoj dugoročni klimatski cilj, a prema nedavno usvojenoj rezoluciji Europski parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o potrebi što skorijeg postizanja klimatske neutralnosti, i to najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Europski parlament proglasio klimatsku krizu

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER