Novo istraživanje Sveučilišta Emory pokazuje da bi uzimanje većih doza vitamina D u obliku dodataka prehrani moglo biti povezano s boljim kognitivnim sposobnostima kod odraslih osoba s povećanim rizikom od demencije.
Više od sedam milijuna Amerikanaca živi s demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću, a procjenjuje se da bi njihov broj do 2050. mogao dosegnuti gotovo 13 milijuna, navodi Sveučilište Emory u Atlanti.
U istraživanju su sudjelovale 54 odrasle osobe s poremećajima spavanja i blagim kognitivnim oštećenjem (mild cognitive impairment – MCI), dvama obilježjima koja se pojavljuju u ranim fazama demencije. Sudionici koji su uzimali najmanje 5000 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno imali su bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti od onih koji ga nisu uzimali.
Istraživanje, nedavno objavljeno u časopisu Sleep Medicine, pokazalo je da su sudionici koji su naveli da dnevno uzimaju 5000 IU ili više vitamina D ostvarili više od 13 posto bolji rezultat na Montrealskoj ljestvici kognitivne procjene (MoCA) od onih koji ga nisu uzimali, čak i nakon što su u obzir uzeti drugi čimbenici. MoCA je brzi test koji se široko koristi za procjenu pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti te otkrivanje rizika od razvoja demencije. U ovom istraživanju manje dnevne doze vitamina D nisu bile povezane s boljim rezultatima kognitivnih testova.
Istraživanje također naglašava važnost pravodobne intervencije
Blago kognitivno oštećenje (MCI) predstavlja prijelazno stanje između uobičajenih kognitivnih promjena povezanih sa starenjem i demencije.
„Kod starijih osoba koje istodobno imaju poremećaje spavanja i blago kognitivno oštećenje ovo bi moglo predstavljati ključno razdoblje za intervenciju, kada se kognitivne promjene već počinju pojavljivati, ali još uvijek postoje mogućnosti za očuvanje zdravlja mozga“, rekla je Victoria Pak, jedna od autorica istraživanja.
„Prepoznavanje dostupnih čimbenika na koje se može utjecati, poput uzimanja dodataka vitamina D, u ranijim fazama slabljenja kognitivnih sposobnosti moglo bi postajati sve važnije, osobito s obzirom na nastavak porasta broja oboljelih od Alzheimerove bolesti“, dodala je Pak, izvanredna profesorica na Školi za sestrinstvo Nell Hodgson Woodruff Sveučilišta Emory.
Osim važnosti trenutka intervencije, istraživanje je pokazalo da se kognitivne sposobnosti nisu razlikovale ovisno o obliku vitamina D – vitaminu D2, koji se uglavnom dobiva iz biljaka ili gljiva, odnosno vitaminu D3, koji nastaje nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti ili se unosi namirnicama životinjskog podrijetla.
Vitamin D, esencijalna hranjiva tvar, nije važan samo za funkciju mišića i živčanog sustava nego utječe i na kvalitetu sna te cikluse spavanja i budnosti. Osim toga, poremećaje spavanja navodi 50 posto osoba s umjerenom do teškom Alzheimerovom bolešću, što upućuje na dvosmjernu povezanost između nedostatka sna i slabljenja kognitivnih sposobnosti.
Iako se nedostatak vitamina D povezuje s problemima sa spavanjem, poput nesanice i češćeg buđenja tijekom noći, ovo preliminarno istraživanje prvo je koje je ispitalo povezanost uzimanja dodataka vitamina D i kognitivnih sposobnosti u visokorizičnoj skupini osoba koje istodobno imaju blago kognitivno oštećenje i poremećaje spavanja.
Važna napomena: istraživanje ne predstavlja preporuku za uzimanje 5000 IU vitamina D dnevno. Riječ je o povezanosti opaženoj tijekom istraživanja, a doza od 5000 IU dnevno viša je općeprihvaćene gornje granice sigurnog dnevnog unosa od 4000 IU, koju navode i sami autori istraživanja.
>>> Pročitajte još >>> Onečišćenje zraka povećava rizik od Alzheimerove bolesti
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.