Mikroplastika pronađena u divljim životinjama u udaljenim dijelovima Brazila

Istraživači su izmjerili koncentraciju mikroplastike u krvi 47 životinja: 26 južnoameričkih nizinskih tapira i 21 divovskog mravojeda. Utvrdili su da životinje u prosjeku imaju slične razine mikroplastike kao mnogi ljudi, odnosno oko 74 čestice po mililitru krvi. Najviše mikroplastike imale su jedinke koje obitavaju u blizini ljudske infrastrukture i postrojenja za gospodarenje otpadom.

PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine

U istraživanju objavljenom u časopisu Water Research znanstvenici su objedinili postojeće podatke o 813 uzoraka vode, sedimenta i ribljeg tkiva iz 74 akumulacije na pet kontinenata. Kako nije riječ o jedinstvenom, standardiziranom uzorkovanju svih lokacija, dobiveni podaci bili su fragmentirani i neujednačeni pa su ih istraživači statistički obradili kako bi usporedili obrasce onečišćenja.

Znanstvenici su izmjerili točne količine i vrste mikroplastike u snijegu Sierra Nevade

Znanstvenici Sveučilišta Kalifornija u Riversideu (University of California Riverside – UCR) prvi su put izmjerili koliko onečišćenja mikroplastikom tijekom snježnih oluja dospijeva na područje Sierra Nevade, planinskog lanca na zapadu Kalifornije. Iznenadili su se kad su pronašli znatne količine čak i na najudaljenijim lokacijama.

Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu

Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) sudjelovao je u međunarodnom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment, pridonijevši analizi uloge obalne morfologije i morskog dna u pojačavanju posljedica ciklona Harry, koji je središnje Sredozemlje zahvatio od 19. do 22. siječnja 2026.

Umjetna inteligencija za zaštitu polarnih medvjeda

Organizacija Polar Bears International (PBI), koju Zoološki vrt Schönbrunn podupire već niz godina, razvija sustav za rano upozoravanje koji će pomoću umjetne inteligencije prepoznavati polarne medvjede prije nego što se u divljini previše približe ljudima.

Nanomaterijali poboljšavaju njuh skakavaca

Znanstvenici već dugo istražuju mogućnost da se kukci koriste kao naši pomoćnici na terenu, na mjestima do kojih ljudi ne mogu doći ili na kojima ne bi preživjeli. Zamislite žohara u području pogođenom potresom, koji može protrčati kroz ruševine i točno utvrditi gdje se nalaze kemijski tragovi ljudske prisutnosti ili skakavca koji skače kroz minsko polje i na temelju para koje je ondje detektirao donosi kartu položaja mina.

Košnice djeluju kao „živi imunosni sustavi” sa slojevitom antimikrobnom obranom

Istraživači su otkrili da košnice medonosnih pčela djeluju kao „živi imunosni sustavi” koji pomažu u zaštiti pčelinje zajednice, njezina potomstva i zaliha hrane od bolesti. Obo otkriće naglašava potrebu za zaštitom staništa pčela kako bi se očuvalo njihovo zdravlje.

Procjenjuje se da je zbog vrućine tijekom ljeta 2026. u europskim gradovima umrlo više od 50.000 ljudi

Toplinski valovi tijekom ljeta 2026. uzrokovali su više od 50 000 smrti u Europi, od kojih se dvije trećine pripisuju klimatskim promjenama. Riječ je o rekordu koji premašuje procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s dosad najsmrtonosnijim toplinskim valovima tijekom ljeta 2003. i 2022.

Novi aerogel adsorbira naftu i potiče njezinu biorazgradnju

Istraživači Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu (BGU) razvili su celulozni aerogel koji u laboratorijskim ispitivanjima upija naftu i podupire djelovanje bakterija koje je razgrađuju. Učinkovitost materijala pri stvarnim izlijevanjima nafte tek treba ispitati.

Ljudski otisak u Zemljinu kruženju vode

Ljudi sve snažnije utječu na kretanje vode kroz jezera, rijeke, tlo i podzemlje, a nova NASA-ina studija pokazuje gdje su ti utjecaji najizraženiji. Na temelju više od dva desetljeća satelitskih mjerenja suptilnih promjena Zemljine gravitacije, istraživači su dobili jasniju sliku o tome kako su se zalihe kopnene vode mijenjale i zašto.