© Robin / Pixabay
1/2
NAJNOVIJE
- Rim do kraja 2027. ukida papirnate karte za javni prijevoz
- Češka poljoprivreda zbog loše žetve i klimatskih ekstrema ove godine ostaje bez 20 milijardi kruna prihoda
- Grčka zabilježila rekordan broj Eleonorinih sokolova
- 30 000 ljudi koristilo rimska klimatska i kulturna utočišta tijekom najvećih vrućina
- Veće doze vitamina D povezane s boljim kognitivnim sposobnostima osoba s povećanim rizikom od demencije
- Suša tla dosegla razmjere koji nisu zabilježeni od početka mjerenja
- Sve je spremno za dva dana jubilarnog 10. „Sportskog lica Platka“
- Tijekom grmljavinskog nevremena na Azurnoj obali spašene mlade morske kornjače
- Peto izdanje festivala prirode „Flora Dalmatica“ završeno dosad najvećom akcijom ozelenjivanja Jadrije
- Autobusni kolodvor u Ljubljani seli se na privremenu lokaciju
Češka poljoprivreda zbog loše žetve i klimatskih ekstrema ove godine ostaje bez 20 milijardi kruna prihoda
Češko Ministarstvo poljoprivrede ističe kako suvremene tehnologije trebaju pomoći u istodobnom povezivanju proizvodnje hrane s brigom o okolišu, klimi, krajoliku i dobrobiti životinja
Prema procjenama Češkog statističkog ureda (ČSÚ), ovogodišnja žetva osnovnih žitarica mogla bi biti najniža u posljednjih 14 godina, a uljane repice u posljednju 21 godinu. Češki ministar poljoprivrede Martin Šebestyán upozorava da će 2026. vjerojatno biti među najsušnijim godinama u novijoj češkoj povijesti.
Češka poljoprivreda ove godine mogla bi izgubiti oko 20 milijardi čeških kruna prihoda, odnosno oko 829,3 milijuna eura. Osim znatno slabije žetve, poljoprivrednike pogađaju niske otkupne cijene, rast troškova te posljedice suše, ljetnih vrućina i proljetnih mrazova.
Na to je krajem prošlog tjedna, na otvaranju 52. međunarodnog sajma poljoprivrede „Země živitelka“ u Českim Budějovicama, upozorio predsjednik Agrarne komore Češke Republike (Agrární komora České republiky – AK ČR) Jan Doležal.
Prema njegovim riječima, pad prihoda posljedica je nepovoljne situacije i u biljnoj i u stočarskoj proizvodnji. Samo se gubitak prihoda od žitarica i uljane repice, prema ranijoj procjeni Agrarne komore i uz sadašnje cijene, procjenjuje na osam do deset milijardi kruna.
„Ove će godine poljoprivreda izgubiti oko 20 milijardi kruna prihoda. Kada tome pribrojimo veće troškove goriva i gnojiva, jasno je da ovogodišnji rezultat neće biti dobar“, kazao je Doležal.
Najmanje žitarica u posljednjih 14 godina
Razmjere ovogodišnjeg pada potvrđuju i službeni podaci Češkog statističkog ureda (ČSÚ). Prema drugoj procjeni žetve, izrađenoj na temelju stanja 15. srpnja, očekuje se proizvodnja 6,392 milijuna tona osnovnih žitarica, što je 16,9 posto manje nego prošle godine i 13,1 posto manje od petogodišnjeg prosjeka.
ČSÚ navodi da bi to bila najmanja žetva osnovnih žitarica u Češkoj u posljednjih 14 godina.
Posebno velik pad očekuje se kod jarog ječma, čiji bi urod trebao biti manji za 24,3 posto, dok se proizvodnja ozime pšenice procjenjuje na 4,221 milijun tona, odnosno 17 posto manje nego prošle godine. Urod zobi mogao bi pasti čak 44,8 posto.
Još je izraženija situacija s uljanom repicom. Očekuje se urod od približno 808 000 tona, što je 20,9 posto manje nego prošle godine i 26,1 posto ispod petogodišnjeg prosjeka. Prema ČSÚ-u, riječ je o najmanjem urodu uljane repice u posljednju 21 godinu.
Unatoč izrazito slaboj žetvi, Češkoj zasad ne prijeti nestašica žitarica zahvaljujući većim zalihama iz prošlogodišnje žetve.
Suša, vrućine i proljetni mraz
Poljoprivrednici slabije prinose povezuju ponajprije s vremenskim uvjetima – dugotrajnom sušom i ljetnim vrućinama, ali i proljetnim mrazovima.
Na ozbiljnost situacije upozorio je i češki ministar poljoprivrede Martin Šebestyán, koji je na otvaranju sajma „Země živitelka“ istaknuo da klimatske promjene i sve izraženije vremenske oscilacije povećavaju važnost prilagodbe poljoprivrede i primjene novih tehnologija.
„Ova će godina najvjerojatnije biti među najsušnijima u novijoj povijesti. Količine oborina među najnižima su od 1961. godine, i to u kombinaciji s iznadprosječnim temperaturama, što poljoprivrednici itekako osjećaju“, kazao je Šebestyán.
Prema njegovim riječima, češko Ministarstvo poljoprivrede već ulaže milijarde kruna u mjere protiv suše, no njihovu će provedbu trebati dodatno ubrzati i povećati financiranje kako bi se poljoprivreda bolje pripremila za buduće klimatske uvjete.
Problemi i u stočarskoj proizvodnji
Loša žetva nije jedini problem čeških poljoprivrednika. Prema Doležalu, nepovoljna je situacija i u stočarskoj proizvodnji, posebno u mljekarskom sektoru.
Zbog niske cijene mlijeka gubici prihoda u tom sektoru trenutačno dosežu oko 20 milijuna kruna dnevno.
Za usporedbu, prema procjeni Poljoprivrednog saveza Češke Republike (Zemědělský svaz ČR), dobit cjelokupnog poljoprivrednog sektora prošle je godine iznosila 10,7 milijardi kruna, dok je vrijednost poljoprivredne proizvodnje prema preliminarnim podacima ČSÚ-a porasla za 10,7 posto, na 193,36 milijardi kruna.
Na otvaranju sajma sudjelovao je i češki premijer Andrej Babiš, koji je upozorio da se puna dostupnost hrane u trgovinama u budućnosti ne bi trebala uzimati zdravo za gotovo te je zahvalio poljoprivrednicima na njihovu radu.
Inovacije kao odgovor na klimatske promjene
Upravo je prilagodba poljoprivrede novim uvjetima jedna od glavnih tema ovogodišnjeg sajma „Země živitelka“ („Zemlja hraniteljica“), koji se do 25. kolovoza održava na sajmištu u Českim Budějovicama.
Ovogodišnje, 52. izdanje održava se pod motom „Inovacije na svakom polju“ („Inovace v každém poli“), a naglasak je na povezivanju suvremenih tehnologija sa svakodnevnom poljoprivrednom praksom.
Na sajmu sudjeluje više od 600 izlagača, a stručni program Smart Farming posvećen je, među ostalim, primjeni umjetne inteligencije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, preciznoj poljoprivredi i robotizaciji.
Češko Ministarstvo poljoprivrede ističe kako suvremene tehnologije trebaju pomoći u istodobnom povezivanju proizvodnje hrane s brigom o okolišu, klimi, krajoliku i dobrobiti životinja.
„U uvjetima sve učestalijih suša i vremenskih ekstrema njihova uloga postaje sve važnija“, zaključuje ministar Šebestyán.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
