El Niño bi mogao oslabiti prirodne ponore ugljika na Zemlji

Istraživanje uz potporu Europske svemirske agencije (ESA) koristi satelitska opažanja, klimatske prognoze i modeliranje kako bi pomoglo predvidjeti gdje bi gubici ugljika i rizik od šumskih požara mogli biti najveći prije nego što učinci El Niña dosegnu svoj vrhunac.

Stanje klime 2026.: rekordi padaju jedan za drugim

Globalna prosječna temperatura za razdoblje siječanj–rujan 2026. bila je 1,47 ± 0,13 °C iznad procijenjenog predindustrijskog prosjeka. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stoga predviđa da će 2026. biti među četiri najtoplije zabilježene godine, dok bi El Niño mogao dodatno pojačati vrućine i ekstremne vremenske prilike tijekom 2027. godine.

Nakon ovogodišnjih klimatskih ekstrema još je jasnije da je EU-u potrebna otporna infrastruktura

Europska agencija za okoliš (EEA) procjenjuje da su ovogodišnji ekstremni vremenski događaji, pojačani klimatskim promjenama, Europsku uniju stajali najmanje jedan posto BDP-a. Niski vodostaj Rajne ometao je teretni promet, oluje su oštetile prometnu i elektroenergetsku mrežu u Portugalu, a suše i vrućine opteretile proizvodnju električne energije u srednjoj i istočnoj Europi.

Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu

Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) sudjelovao je u međunarodnom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment, pridonijevši analizi uloge obalne morfologije i morskog dna u pojačavanju posljedica ciklona Harry, koji je središnje Sredozemlje zahvatio od 19. do 22. siječnja 2026.

Komisija predstavila Okvir za klimatsku otpornost radi bolje pripremljene i zaštićene Europe

Europska komisija predstavila je u utorak Okvir EU-a za klimatsku otpornost kako bi se u Europi ojačala sposobnost predviđanja klimatskih rizika te omogućila što kvalitetnija priprema i upravljanje rizicima. Ovog su ljeta dugotrajni toplinski valovi i suše potaknuli opasne šumske požare, a vodostaje nekih od najvećih europskih rijeka spustili na povijesno niske razine. Posljednjih godina u Europi svjedočimo i razornim poplavama. Sve to naglašava ozbiljne posljedice koje klimatske promjene mogu imati za građane, poduzeća i infrastrukturu.

Procjenjuje se da je zbog vrućine tijekom ljeta 2026. u europskim gradovima umrlo više od 50.000 ljudi

Toplinski valovi tijekom ljeta 2026. uzrokovali su više od 50 000 smrti u Europi, od kojih se dvije trećine pripisuju klimatskim promjenama. Riječ je o rekordu koji premašuje procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s dosad najsmrtonosnijim toplinskim valovima tijekom ljeta 2003. i 2022.

WMO upozorava: El Niño bi mogao dodatno povećati humanitarne potrebe

Najnovije izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o globalnim sezonskim klimatskim izgledima upućuje na daljnje jačanje El Niña. Prema ansambl prognozama više modela, anomalija temperature površine mora u području Niño 3.4 mogla bi tijekom razdoblja od studenoga 2026. do siječnja 2027. dosegnuti približno +3,8 °C, a zagrijavanje bi vrhunac trebalo dosegnuti oko prosinca 2026.

WMO: Temperature površine mora ukazuju na jačanje El Niña

Prognozira se da će temperature površine mora u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku tijekom listopada, studenoga i prosinca 2026. porasti do rekordnih vrijednosti. To odražava jačanje događaja El Niño, koji će utjecati na vremenske prilike te na gospodarstva, ekosustave i zajednice diljem svijeta.

Deseto Copernicusovo izvješće o stanju oceana: morski toplinski valovi u Sredozemlju dosegnuli najviše razine u posljednja dva desetljeća

Oceani se mijenjaju alarmantnim tempom s izravnim posljedicama za morski život, obale i zajednice diljem svijeta. To je glavni zaključak desetog izvješća o stanju oceana koje je danas objavila Služba za praćenje morskog okoliša programa Copernicus (CMEMS). Izvješće seže do podataka iz 1960. godine i pokazuje da se zbog porasta temperature prosječna razina mora povećala za oko 4,2 mm godišnje od 2012. godine.

CRESCO Adria: Kako klimatske rizike uključiti u planiranje jadranske obale

Porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i ekstremni vremenski događaji sve snažnije utječu na uvjete u kojima se planira razvoj jadranske obale. Pitanje više nije samo kako prepoznati te rizike, nego kako ih uključiti u odluke o prostoru.