„Ocean State Report 10“ (OSR10) | Desetljeće praćenja promjena u morima i oceanima
Oceani se mijenjaju alarmantnim tempom s izravnim posljedicama za morski život, obale i zajednice diljem svijeta. To je glavni zaključak desetog izvješća o stanju oceana koje je danas objavila Služba za praćenje morskog okoliša programa Copernicus (CMEMS). Izvješće seže do podataka iz 1960. godine i pokazuje da se zbog porasta temperature prosječna razina mora povećala za oko 4,2 mm godišnje od 2012. godine.
Služba za praćenje morskog okoliša EU programa Copernicus (Copernicus Marine Service – CMEMS) objavila je 30. rujna 2026. deseto izdanje Copernicusova izvješća o stanju oceana (OSR10), čime je obilježila desetljeće praćenja i dokumentiranja promjena u morima i oceanima. Riječ je o godišnjoj publikaciji koja pruža sveobuhvatan pregled trenutačnog stanja oceana, s naglaskom na europska regionalna mora i svjetski ocean.
Deseto izdanje Copernicusova izvješća o stanju oceana „Ocean State Report 10“ (OSR10) otkriva kako se mora i oceani mijenjaju pod utjecajem klimatskih promjena te što te promjene znače za ekosustave, zajednice i donositelje odluka. Ukupna količina topline pohranjene u oceanu dosegnula je 2025. dosad najvišu zabilježenu razinu, dok su Sredozemno i Crno more 2024. pogodili rekordni morski toplinski valovi.
Tijekom proteklih deset godina izvješće je dokumentiralo prirodnu promjenjivost oceana i duboke promjene koje utječu na morski okoliš, bioraznolikost i društvo, pružajući vjerodostojnu znanstvenu podlogu za istraživanja, oblikovanje politika i potrebe društva. Za ovo postignuće zaslužna je znanstvena zajednica – mreža autora izvješća o stanju oceana iz Europe i drugih dijelova svijeta, a čini je 636 autora, 214 publikacija i 258 organizacija iz 37 zemalja.
Ovogodišnje izvješće i njegov sažetak ističu kako zagrijavanje oceana i ekstremni događaji mijenjaju ocean, od mikroskopskih organizama do velikih sustava cirkulacije, pri čemu se posebno izdvaja posljednje desetljeće. Također razmatraju temeljnu ulogu znanstvenih istraživanja u razumijevanju onoga što se točno događa u oceanu i zašto te kako to znanje može usmjeriti konkretne mjere koje društvu pomažu da se bolje pripremi i prilagodi.
Povodom desete obljetnice izvješća OSR10 prati poseban dodatak pod naslovom „Deset godina Copernicusova izvješća o stanju oceana: znanost o oceanu u službi društva i donošenja odluka”. Osvrćući se na desetljeće praćenja oceana i smještajući ga u kontekst dugoročnih promjena, dodatak prati ključne pokazatelje, uključujući zagrijavanje oceana, porast razine mora i gubitak morskog leda, kao i važna postignuća u upravljanju oceanom, njegovoj zaštiti i obnovi ribljeg fonda.
Prateći interaktivni sažetak izvješća predstavlja glavne nalaze, ističe ekstremne događaje i dugoročne trendove te objašnjava kako unaprijeđeno praćenje oceana i bolje poznavanje njegovih procesa mogu pomoći društvu u pripremi, prilagodbi i odgovoru na promjene.
Sažetak je podijeljen u dva glavna dijela. Prvi dio, „Znanje o oceanu”, usredotočen je na ono što se događa u oceanu i uzroke tih promjena. Ističe nedavne ekstremne događaje u oceanu i njihove učinke na ekosustave, zajednice i gospodarstva; razmatra uočene dugoročne trendove i način na koji mijenjaju ocean, ekosustave i društvo; te objašnjava kako bolje poznavanje oceana podupire donošenje odluka važnih za obalne zajednice, upravljanje morskim okolišem i prilagodbu klimatskim promjenama.
Drugi dio, „Primjena u praksi”, pokazuje kako se podaci i znanje o oceanu koriste u praksi, od izgradnje otporne infrastrukture do zaštite zajednica i potpore održivom upravljanju oceanom u uvjetima globalnih promjena.
Među ključnim nalazima izvješća ističe se rekordna pojava morskih toplinskih valova u Sredozemnom moru tijekom 2024. godine. U Sredozemnom i Crnom moru te je godine zabilježen najveći broj dana s morskim toplinskim valovima u posljednja dva desetljeća, posebice u istočnom Sredozemlju, dok je prosječna površinska temperatura mora bila 1,23 °C viša od prosjeka za referentno razdoblje 1982.–2024. Pojedini morski toplinski valovi trajali su dulje od 30 dana, uz temperature koje su u određenim područjima bile više od 4,6 °C u odnosu na prosjek. Osim toga, porast razine mora u Sredozemlju između 1993. i 2024. bio je neujednačen zbog razlika u temperaturi i slanosti vode između istočnog i zapadnog bazena.
Na Arktiku se mjesečni prosječni prostorni obuhvat morskog leda između 1979. i 2025. smanjivao za približno 490 000 km² po desetljeću, što odgovara gubitku površine približno veličine Španjolske svakih deset godina. Povlačenjem morskog leda obale koje su nekada bile zaštićene sve su izloženije vjetru i valovima. Ubrzana obalna erozija diljem Arktika tijekom posljednja četiri desetljeća dosljedno se podudarala sa znatnim povlačenjem morskog leda, a približno 60 % arktičke obalne infrastrukture već je ranjivo na eroziju i porast razine mora.
Na Antarktici je rekordno malen prostorni obuhvat morskog leda 2022. godine bio popraćen prvim zabilježenim masovnim neuspjehom razmnožavanja carskih pingvina. To pokazuje kako fizičke promjene u polarnim područjima već izazivaju biološke reakcije i utječu na regionalnu bioraznolikost.
U Barentsovu moru između 2016. i 2022. zabilježeno je dosad nezabilježeno smanjenje slanosti, koje je privremeno zaustavilo dugoročni proces „atlantifikacije” toga arktičkog mora.
Male otočne države u razvoju (Small Island Developing States – SIDS) upravljaju s osam posto svjetskog oceana i skrbe o nekima od njegovih ekosustava s najvećom bioraznolikošću, zbog čega imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti svjetskog oceana. Ove zemlje suočavaju se s višestrukim, međusobno preklapajućim pritiscima uzrokovanima klimatskim promjenama, posebice s ubrzanim porastom razine mora.
Zbog zagrijavanja oceana između 1960. i 2025. u približno 56 % tih država povećao se i toplinski potencijal oceana za razvoj tropskih ciklona. Povećana količina topline može pojačati ciklone i dovesti do učestalijih olujnih porasta razine mora, koji uzrokuju poplave i oštećenja obalne infrastrukture. Gotovo petina malih otočnih država u razvoju između 1961. i 2012. doživjela je olujne poraste razine mora veće od tri metra. Prema dostupnim podacima za razdoblje od 1903. do 2026., šteta od tropskih ciklona u približno 40 % tih država premašivala je polovicu njihova nacionalnog BDP-a.
U približno pet posto svjetskog oceana tijekom posljednja tri desetljeća zabilježena je trajna promjena sezonskih obrazaca morskih organizama poznatih kao fitoplankton, što upućuje na kontinuirano preoblikovanje morskih ekosustava diljem svijeta.
Izvješće također ističe kako unaprijeđeno praćenje i prognoziranje, utemeljeno na napretku znanstvenih istraživanja oceana, može pomoći obalnim zajednicama u predviđanju rizika, projektiranju infrastrukture otporne na klimatske promjene i pripremi za budućnost.
Znanstvenici su povezali podatke o površinskoj temperaturi mora i količini topline pohranjene u moru do dubine od 40 metara. Riječ je o inovativnom pristupu prepoznavanju i određivanju obilježja morskih toplinskih valova u Sredozemnom i Crnom moru. Povezivanjem podataka s površine i iz slojeva ispod nje taj pristup pokazuje kako praćenje oceana na većim dubinama može otkriti toplinske ekstreme koji bi ostali nezapaženi kada bi se promatrala samo površina, omogućujući ranije upozoravanje i usmjerenije mjere.
„U Izvješću o stanju oceana ponovno se ističu razmjeri i hitnost izazova s kojima se suočavaju naši oceani jer klimatske promjene i dalje mijenjaju morske ekosustave i cirkulaciju oceana. Te promjene zahtijevaju veće znanje, međunarodnu suradnju i djelovanje. Budući da jačamo promatranje oceana u okviru inicijative OceanEye, Copernicus potvrđuje svoju ulogu strateškog europskog dobra. Naime, nudi jedinstvenu dugoročnu obvezu za svemirsku infrastrukturu i usluge, koja zajedno s opažanjima in situ i digitalnim modelima čini okosnicu za promatranje, razumijevanje i predviđanje tih promjena“, izjavio je Andrius Kubilius, povjerenik za obranu i svemir.
„Izvješće o stanju oceana dokazuje goleme pritiske s kojima se suočavaju naši oceani. Od rekordnih morskih toplinskih valova u Sredozemnom i Crnom moru do ubrzanog porasta razine mora i dramatičnog gubitka leda na Arktiku, rezultati pokazuju da klimatske promjene već mijenjaju morske ekosustave, obalne zajednice i egzistenciju koja o njima ovisi. Za Europu je to poziv na jačanje našeg djelovanja za zaštitu morske bioraznolikosti, potporu otpornom ribarstvu i obalnim područjima te produbljivanje našeg znanja o oceanima. Spašavanje naših oceana počinje djelovanjem na jasne znakove upozorenja brzih promjena“, poručio je Costas Kadis, povjerenik za ribarstvo i oceane.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
