Europska komisija predstavila je u utorak Okvir EU-a za klimatsku otpornost kako bi se u Europi ojačala sposobnost predviđanja klimatskih rizika te omogućila što kvalitetnija priprema i upravljanje rizicima. Ovog su ljeta dugotrajni toplinski valovi i suše potaknuli opasne šumske požare, a vodostaje nekih od najvećih europskih rijeka spustili na povijesno niske razine. Posljednjih godina u Europi svjedočimo i razornim poplavama. Sve to naglašava ozbiljne posljedice koje klimatske promjene mogu imati za građane, poduzeća i infrastrukturu.

Sedamdeset pet posto Europljana živi u gradovima i urbanim područjima, koji izravno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Izgradnja klimatske otpornosti stoga je strateško ulaganje u konkurentnost, sigurnost, zdravlje i blagostanje Europe. Ekonomski razlozi za djelovanje su uvjerljivi: procijenjeni gospodarski gubici od klimatskih šteta u razdoblju od 2022. do 2025. iznosili su približno 200 milijardi eura, odnosno 50 milijardi eura godišnje.

„Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Da bismo postali uistinu klimatski otporni, moramo se prilagođavati i učiti. Danas predstavljamo europski pristup klimatskim rizicima, Okvir EU-a za klimatsku otpornost, kako bismo ih predviđali, pripremali se za njih i upravljali njima. Osiguravamo da klimatska otpornost bude uključena u politike diljem kontinenta te da podupire ulaganja, inovacije i dugoročni rast“, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Okvirom se predlaže sustavna promjena: ugradnja klimatske otpornosti u sva glavna područja politika, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Dokument lokalnim i regionalnim vlastima pruža potporu u prilagodbi kroz pilot-projekte i savjetodavne usluge.

Ističe se i ključna uloga poduzeća u razvoju europske industrije za jačanje otpornosti. Prilagodba europske infrastrukture i gospodarstva budućim klimatskim uvjetima zahtijevat će, kako se očekuje, oko 70 milijardi eura ulaganja godišnje. Međutim, procijenjeni povrat ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama može biti više od deset puta veći od njihove vrijednosti, zahvaljujući izbjegnutim gubicima i šteti.

Predviđa se da će se globalno tržište rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama do 2050. učetverostručiti – na 3,5 bilijuna eura. To je značajna prilika za europska poduzeća da inoviraju, napreduju i postanu predvodnici u razvoju tehnologija za klimatsku otpornost.

Predloženim Zakonom o klimatskoj otpornosti (Climate Resilience Law) uspostavlja se zajednička referentna putanja globalnog zatopljenja. Dostupni znanstveni dokazi pokazuju da je svijet na putu prema zagrijavanju od 1,5 °C iznad predindustrijske razine do 2030., 2 °C do 2050. i 3 °C do 2100. Ta putanja pruža zajedničku polaznu pretpostavku prema kojoj države članice mogu procjenjivati buduće klimatske rizike pri donošenju odluka.

„Zakonom o klimatskoj otpornosti povećat će se učinkovitost i smanjiti administrativno opterećenje država članica EU-a. Obveze i instrumenti nacionalnog planiranja pojednostavljuju se uvođenjem jedinstvenoga nacionalnog strateškog plana. Kvalitetnije i redovitije procjene klimatskih rizika osigurat će i dosljednost te usporedivost procjena na razini EU-a i država članica“, ističu u Europskoj komisiji.

Okvir javnim tijelima, poduzećima i zajednicama pruža praktične alate za suočavanje s klimatskim rizicima. Nova platforma EU-a za klimatsku otpornost obuhvaćat će Europski preglednik klime (European Climate Viewer) koji je razvio Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i koji će prikazivati interaktivnu kartu predviđenih klimatskih opasnosti diljem kontinenta.

Zahvaljujući Komisijinoj inicijativi Destination Earth, s vremenom će se proširiti mogućnostima superračunalstva. Navigator alata za klimatsku otpornost (Navigator of Climate Resilience Tools), koji je razvila Europska agencija za okoliš (EEA), pomaže korisnicima pronaći odgovarajuće alate s obzirom na njihovu lokaciju, sektor i rizike kojima su izloženi. Preglednik rješenja (Solutions Explorer) prikazuje praktična rješenja za prilagodbu razvijena i testirana u okviru Misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (EU Mission on Adaptation to Climate Change).

Komisija će odmah započeti s provedbom Okvira. Kao što je predsjednica von der Leyen najavila u govoru o stanju Unije, Komisija će dodatno ojačati sposobnost Europe da se pripremi za klimatske ekstreme i odgovori na njih kroz Europski plan za toplinske valove, Savez za klimatsko osiguranje i Europsku inicijativu za vodu. Pokrenut će i savjetodavnu skupinu PreparEU za pripravnost na katastrofe te inicijativu za utvrđivanje 100 europskih područja najranjivijih na klimatske promjene. Komisija trenutačno razvija te inicijative, a predstavit će ih zasebno. Komisija će 2028. predložiti i strateški plan EU-a za klimatsku otpornost kako bi se na razini EU-a osiguralo pravodobno i odlučno djelovanje.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• OKVIR ZA KLIMATSKU OTPORNOST
• KLIMATSKI EKSTREMI
• RIZICI
• KLIMATSKA OTPORNOST
• EUROPSKA KOMISIJA
• ZAKON O KLIMATSKOJ OTPORNOSTI
• KLIMATSKI PROMJENE
• TOPLINSKI VALOVI
• POPLAVE
• POŽARI
• EKSTREMNE VRUĆINE
• SUŠE
• VODOSTAJ RIJEKA
• PREPAREU
• EUROPA
• EUROPSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ
• URSULA VON DER LEYEN
• PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA