© Luis Iranzo Navarro-Olivares / Pixabay
NAJNOVIJE
- Nakon ovogodišnjih klimatskih ekstrema još je jasnije da je EU-u potrebna otporna infrastruktura
- U Slavonskom Brodu održan sastanak s predstavnicima Udruge Eko-Integral na temu onečišćenja zraka
- Korištenje rabljenih baterija e-romobila za baterijske spremnike energije u poduzećima
- Apel europske znanstvene zajednice za očuvanje direktiva EU-a o pticama i staništima
- Bivše sjedište Komunističke partije Italije pretvoreno je u hotel s pet zvjezdica
- Znanstvenici su izmjerili točne količine i vrste mikroplastike u snijegu Sierra Nevade
- Rim pretvara biootpad u energiju i nove resurse
- „Šuma mladih Bečanki i Bečana” nastavlja rasti: zaštita klime počinje pred kućnim pragom
- Od degradiranog područja ugljenokopa do najveće solarne elektrane u Sloveniji
- Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu
Nakon ovogodišnjih klimatskih ekstrema još je jasnije da je EU-u potrebna otporna infrastruktura
KLIMATSKA OTPORNOST | Europska agencija za okoliš (EEA) upozorava da se poremećaji u jednom sektoru gospodarstva prelijevaju na druge te da treba ubrzati prilagodbu ključne infrastrukture EU-a
Europska agencija za okoliš (EEA) procjenjuje da su ovogodišnji ekstremni vremenski događaji, pojačani klimatskim promjenama, Europsku uniju stajali najmanje jedan posto BDP-a. Niski vodostaj Rajne ometao je teretni promet, oluje su oštetile prometnu i elektroenergetsku mrežu u Portugalu, a suše i vrućine opteretile proizvodnju električne energije u srednjoj i istočnoj Europi.
Ekstremne vrućine, suše, šumski požari i oluje ove su godine diljem Europe poremetili promet, energetiku i opskrbu vodom, potvrđujući rizike na koje je Europska agencija za okoliš (EEA) upozorila u svojoj analizi Europska procjena klimatskih rizika (European Climate Risk Assessment – EUCRA) u ožujku 2024. godine. U analizi je utvrđeno da su prometna, energetska, komunikacijska i vodna infrastruktura Europe sve izloženije ekstremnim vremenskim uvjetima te da opasnosti mogu izazvati lančane posljedice u međusobno povezanim sustavima. Kako voda povezuje mnoge od tih sustava, dugotrajna suša može ugroziti vodne resurse o kojima ovise ljudi, poljoprivreda, industrija, elektrane, riječni promet i ekosustavi.
U svom najnovijem izvješću „Kritična infrastruktura Europe pod klimatskim pritiskom – iskustva iz 2026.”, objavljenom 3. studenoga, Europska agencija za okoliš (EEA) razmatra kako se na temelju ovogodišnjih iskustava infrastruktura u EU-u može učiniti otpornijom na klimatske promjene.
„Ekstremni vremenski događaji 2026. imali su visoku gospodarsku cijenu, ukazujući na sve veći klimatski rizik i hitnu potrebu za jačanjem otpornosti na klimatske promjene i djelovanjem. Prometne i energetske mreže te opskrba vodom samo su neke od usluga koje su ozbiljno poremetile dugotrajne suše, ekstremne vrućine, šumski požari i oluje. Posljedice klimatskih promjena sve se češće prelijevaju iz jednog sektora u drugi, što pokazuje potrebu za sustavnim mjerama za jačanje otpornosti“, navodi se u izvješću.
Iskustva iz 2026. pokazuju da se otpornost ne može osigurati samo popravkom oštećene infrastrukture. Potrebni su i standardi projektiranja koji uzimaju u obzir klimatske promjene, učinkovito održavanje, praćenje stanja, planiranje za izvanredne situacije te alternativna rješenja koja ostaju u funkciji tijekom opsežnih poremećaja uzrokovanih ekstremnim događajima.
U izvješću se zaključuje da se prilagodba mora ubrzati želi li Europa osigurati da njezina infrastruktura može podnijeti klimatske promjene. Nizak vodostaj Rajne poremetio je teretni prijevoz i opskrbne lance, oluje su oštetile cestovne, željezničke i elektroenergetske mreže u Portugalu, a suše i vrućine opteretile su proizvodnju električne energije u srednjoj i istočnoj Europi. U mnogim su se slučajevima posljedice prelijevale iz jednog sektora u drugi.
Procjenjuje se da će ukupni učinak na BDP Europske unije 2026. iznositi najmanje oko jedan posto. Prema procjenama, energetski sektor odgovoran je za približno 23 % sadašnjih gospodarskih gubitaka u Europi povezanih sa sušom, odnosno oko dvije milijarde eura godišnje.
Teško stečena iskustva
U svom najnovijem izvješću EEA navodi šest pouka iz ove godine koje bi Europi trebale pomoći u jačanju otpornosti na klimatske promjene.
Prva je pouka potreba planiranja za buduće klimatske uvjete uz uzimanje u obzir promjenjive klime pri projektiranju, procjeni i održavanju infrastrukture.
Potrebna je i procjena rizika u cijelim sustavima kojom se trebaju obuhvatiti mreže, međuovisnosti, opskrbni lanci i prekogranične posljedice, a ne samo pojedinačni objekti.
Redovitim testiranjem otpornosti infrastrukture mogu se otkriti ranjivosti i pomoći u određivanju prioriteta za ulaganja, dok priprema alternativnih rješenja i mjera za izvanredne situacije, poput pričuvnih sustava, alternativnih ruta i sustava ranog upozoravanja, mogu ograničiti poremećaje.
Ukazuje se i na važnost jačanja koordinacije uz jasnije definirane odgovornosti vlasnika infrastrukture, regulatora, javnih tijela i hitnih službi te bolje informacije o međuovisnostima sustava.
Povezivanje kratkoročnih i dugoročnih mjera prilagodbe može se postići održavanjem i ciljanim preinakama za uklanjanje neposrednih ranjivosti, uz provedbu opsežnijih mjera prilagodbe ondje gdje su potrebne.
Izvješće je objavljeno nakon što je Europska komisija predstavila Okvir EU-a za klimatsku otpornost (EU Framework for Climate Resilience), koji utvrđuje sustavniji i proaktivniji pristup upravljanju klimatskim rizicima u cijeloj Europskoj uniji.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
