Požari u Europi obaraju rekorde: što nam donosi budućnost?
Znanstvenici upozoravaju da bi zemlje poput Španjolske i Francuske u budućnosti mogle imati požare sličnije onima u Kaliforniji jer klimatske promjene pogoduju sve toplijim i sušnijim uvjetima
Potaknuti nezapamćenim toplinskim valom, veliki požari koji haraju Francuskom i Španjolskom već sada ruše sve rekorde ili su na pragu da to učine, iako je do kraja požarne sezone ostalo još nekoliko mjeseci.
„Godinama upozoravamo da će se ovo dogoditi, da ćemo imati veće, katastrofalnije i opasnije požare, a tome svjedočimo ovoga ljeta“, kaže Cristina Santín, stručnjakinja za šumske požare sa Sveučilišta u Oviedu u Španjolskoj.
Satelitski podaci pokazuju da je u Francuskoj do 29. srpnja izgorjelo 91 000 hektara, čime je srušen dosadašnji rekord od nešto više od 66 000 hektara izgorjele površine tijekom cijele požarne sezone, koja obično traje od ožujka do kraja listopada. Međutim, prema najnovijim podacima koje je objavio TF1 Info, od početka godine u Francuskoj je izgorjelo gotovo 120 000 hektara, čime je 2026. već postala najgora sezona šumskih požara u novijoj povijesti zemlje. U Španjolskoj je izgorjelo više od 200 000 hektara, također znatno više od prosjeka za ovaj dio godine, a požar u blizini Madrida postao je najveći pojedinačni požar u povijesti zemlje.
Zbog požara su u Francuskoj i Španjolskoj evakuirane stotine tisuća ljudi
Ministri Španjolske i Ujedinjene Kraljevine objavili su 29. srpnja zajedničku izjavu u kojoj navode da su „ovogodišnji ljetni požari pokazali kako su klimatske promjene postale pitanje nacionalne sigurnosti za Europu te prijetnja našem načinu života“.
Znanstvenici smatraju da bi ovi požari mogli označiti prekretnicu u obrascima požara u jugozapadnoj Europi. Nakon desetljeća relativno mirnog razdoblja, požari u toj regiji počinju nalikovati onima u Kaliforniji. Istraživanje objavljeno 30. srpnja u časopisu Scientific Reports pokazuje da je intenzitet toplih i suhih vremenskih uvjeta koji pogoduju razvoju požara u dijelovima Francuske i Španjolske tijekom proteklog desetljeća bio i do 50 posto veći nego u razdoblju od 1981. do 2010. godine. U pojedinim dijelovima Španjolske i Portugala, gdje je nekada bilo manje od deset dana godišnje s izrazito povoljnim uvjetima za razvoj požara, danas ih ima i do 25.
Prema riječima istraživača, iznimno snažni požari zabilježeni ove godine, ali i posljednjih nekoliko godina, upućuju na to da povećani rizik od požara postaje nova stvarnost. Požar u blizini Madrida zamalo je uništio NASA-in kompleks koji služi za komunikaciju sa svemirskim letjelicama u dubokom svemiru. Vatrogasci u Francuskoj borili su se s golemim „vatrenim oblakom“ dovoljno snažnim da stvori vlastite, nepredvidive vremenske prilike, što je prvi takav slučaj dosad zabilježen u toj zemlji. U međuvremenu se diljem Europe razvija novi toplinski val.
Zatišje prije vatrene oluje
Kako bi bolje razumjeli trendove rizika od požara u južnoj i jugozapadnoj Europi, meteorolog Raúl Cordero sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj i njegovi suradnici prikupili su podatke o izgorjelim površinama i broju požara u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj, koji sežu do 1980-ih godina.
Utvrdili su da je između 2016. i 2025. aktivnost šumskih požara u toj regiji bila znatno manja nego u razdoblju od 1981. do 2010. godine. Zabilježeno je manje požara, a osim u Portugalu, koji je 2017. pogodio niz katastrofalnih požara, izgorjelo je i manje površina. Broj požara smanjio se za najmanje 40 posto u svakoj od promatranih zemalja.
Takav je pad tim značajniji jer su vremenski uvjeti koji pogoduju razvoju požara, vruće, suho i vjetrovito vrijeme koje olakšava gorenje vegetacije, pokazivali upravo suprotan trend. „Europa je bila svojevrsna iznimka“, kaže Cordero. Posljednjih godina bilježila je više temperature i veći rizik od požara, „ali se izgorjela površina istodobno smanjivala“.
Prema Corderu, glavni uzrok pogoršanja vremenskih uvjeta koji pogoduju požarima jest porast temperatura uzrokovan ljudskim djelovanjem i klimatskim promjenama. „Kad nastupi toplinski val, dolaze i ekstremni vremenski uvjeti koji pogoduju požarima.“
Ove su godine brojni toplinski valovi koji od svibnja pogađaju Europu isušili vegetaciju i učinili je iznimno podložnom gorenju. Cordero ističe da je riječ o obrascu vrlo sličnom onome koji je prethodio rekordnim požarima u Španjolskoj 2025. godine, kada su ekstremne vrućine bile uvod u katastrofalnu požarnu sezonu.
Takav bi se obrazac mogao nastaviti ponavljati. Ranija istraživanja pokazala su da će porast temperatura tijekom ovog stoljeća znatno povećati rizik od požara u Europi. „To je trend koji se ne može zaustaviti“, zaključuje Cristina Santín.
Stjepan Felber | Ekovjesnik