Rujan 2026. bio je drugi najtopliji rujan otkad postoje mjerenja i drugi mjesec zaredom u 2026. u kojem su globalne temperature bile više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Prosječna temperatura površine mora u rujnu, na području između 60° južne i 60° sjeverne geografske širine, bila je najviša zabilježena za taj mjesec, a to se dogodilo u uvjetima jačanja El Niña, izvijestila je Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Koliko će za deset ili dvadeset godina vrijediti stan, kuća ili hotel na Jadranu više možda neće ovisiti samo o lokaciji, kvadraturi i stanju nekretnine. Pitanje bi moglo biti i koliko je ta nekretnina izložena poplavama, ekstremnim vrućinama, požarima ili olujama te koliko će njezinu vlasniku takav rizik dugoročno povećavati troškove.

Polovica stanovništva Europe tijekom 2026. bila je izložena razinama prizemnog ozona koje se klasificiraju kao „loše“, „vrlo loše“ ili „iznimno loše“, pokazuje nova analiza CAMS Atmosphere Watch 2026 Copernicus službe za nadzor atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service – CAMS).

Oceani se mijenjaju alarmantnim tempom s izravnim posljedicama za morski život, obale i zajednice diljem svijeta. To je glavni zaključak desetog izvješća o stanju oceana koje je danas objavila Služba za praćenje morskog okoliša programa Copernicus (CMEMS). Izvješće seže do podataka iz 1960. godine i pokazuje da se zbog porasta temperature prosječna razina mora povećala za oko 4,2 mm godišnje od 2012. godine.

S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.

Toplinski valovi ovog ljeta nisu obarali rekorde samo na kopnu nego su ostavili trag i u morima. Sjeverno more, Baltičko more, a osobito Sredozemno more trenutačno mjestimice bilježe vrlo velika pozitivna temperaturna odstupanja. Može li ta akumulirana energija utjecati na vrijeme tijekom nadolazeće jeseni objašnjava mr. sc. Thore Hansen, meteorolog DWD-a.

Dnevna prosječna globalna temperatura površine mora (SST) dosegnula je najvišu dosad zabilježenu vrijednost i premašila prethodni rekord iz ožujka 2024.

Zapadna Europa prvi je nagovještaj neuobičajeno toplog ljeta dobila u svibnju 2026., kada je toplinska kupola donijela iznimno visoke temperature koje su oborile rekorde u nekoliko zemalja. Koliko god taj rani toplinski val bio izvanredan, pokazalo se da je bio tek početak.

Novo istraživanje pokazuje da je danas ekstremnom toplinskom stresu najmanje jedan dan godišnje izloženo 22 posto svjetskog stanovništva, u odnosu na 16 posto tijekom 1970-ih. Uz sve češće, intenzivnije i rasprostranjenije vrućine, sve toplije noći i sve dulja razdoblja toplinskog stresa, u Europi se ekstremni toplinski stres pojavljuje čak 2,5 puta češće nego prije pola stoljeća.

Čak 79 % površine Sredozemnog mora tijekom srpnja 2026. bilo je barem jedan dan zahvaćeno morskim toplinskim valom kategorije „jak“ ili intenzivnijom. To je najveći udio zabilježen u srpnju u posljednje 34 godine, izvijestio je Mercator Ocean International (MOi).