Copernicus: 2025. treća najtoplija godina u povijesti mjerenja

Posljednjih jedanaest godina čine niz od jedanaest najtoplijih godina u povijesti mjerenja

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Prema Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), 2025. bila je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, tek neznatno (0,01 °C) hladnija od 2023. te 0,13 °C hladnija od 2024. – najtoplije godine u povijesti mjerenja.

Posljednjih 11 godina bile su 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Globalne temperature u posljednje tri godine (2023.–2025.) u prosjeku su bile više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine (1850.–1900.), čime je trogodišnje razdoblje prvi put premašilo granicu od 1,5 °C.

Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, dok je na Antarktici zabilježena najviša godišnja temperatura u povijesti mjerenja, a na Arktiku druga najviša. Srpanj 2025. bio je treći najtopliji srpanj s prosječnom ERA5 temperaturom zraka od 16,68 °C, što je +0,45 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020.

Izvješće je objavio Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji u ime Europske komisije upravlja Službom za klimatske promjene programa Copernicus (C3S) i Službom za praćenje atmosfere programa Copernicus (CAMS). U globalno praćenje klime uključene su organizacije ECMWF, NASA, NOAA, UK Met Office, Berkeley Earth i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) te su koordinirale objavu svojih podataka.

• Porast globalne temperature zraka pri površini (u °C) iznad prosjeka za predindustrijsko referentno razdoblje 1850.–1900., temeljen na skupu podataka ERA5, prikazan kao godišnji prosjek od 1940. godine. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Prema globalnom klimatskom skupu podataka ERA5, u 2025. godini globalna površinska temperatura zraka bila je 1,47 °C iznad predindustrijske razine, nakon 1,60 °C u 2024. godini, koja je bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. Primjenom nekoliko metoda, trenutačna razina dugoročnog globalnog zatopljenja procjenjuje se na oko 1,4 °C iznad predindustrijske razine. Na temelju trenutačne stope zatopljenja, granica Pariškog sporazuma od 1,5 °C za dugoročno globalno zatopljenje mogla bi biti dosegnuta do kraja ovog desetljeća – više od desetljeća ranije nego što se predviđalo na temelju stope zatopljenja u trenutku potpisivanja sporazuma 2015. godine.

Posljednje tri godine bile su iznimno tople iz dva glavna razloga. Prvi razlog je nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, uzrokovano kontinuiranim emisijama i smanjenim upijanjem ugljikova dioksida od strane prirodnih ponora.

Drugo, površinske temperature mora dosegnule su iznimno visoke razine diljem oceana, povezane s pojavom El Niña i drugim čimbenicima varijabilnosti oceana, dodatno pojačanima klimatskim promjenama. Dodatni čimbenici uključuju promjene u količinama aerosola i niskih oblaka te varijacije u atmosferskoj cirkulaciji.

Kao i 2023. i 2024. godine, značajan dio Zemlje bio je znatno topliji od prosjeka i u 2025. godini. Temperature zraka i morske površine u tropima bile su niže nego 2023. i 2024., ali su i dalje bile znatno iznad prosjeka u mnogim područjima izvan tropa. Niže temperature u usporedbi s razdobljem 2023.–2024. djelomično su bile posljedica zadržavanja gotovo prosječnih (u „neutralnoj ENSO fazi”) ili slabih uvjeta La Niñe u ekvatorijalnom Pacifiku tijekom cijele 2025. godine. Više temperature u prethodne dvije godine djelomično su bile pod utjecajem snažnog događaja El Niño.

• Odstupanja i ekstremne vrijednosti temperature zraka pri površini za 2025., 2023. i 2024. godinu. Kategorije boja odnose se na percentile temperaturnih raspodjela za referentno razdoblje 1991.–2020. Ekstremne kategorije („Najhladnije” i „Najtoplije”) temelje se na rangiranju za razdoblje 1979.–2025. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Podsjetimo, El Niño ima tendenciju zagrijavanja globalnih temperatura, nadovezujući se na dugoročno globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem, dok La Niña ima suprotan učinak. Temperature nad tropskim Atlantikom i Indijskim oceanom također su bile manje ekstremne u 2025. nego u 2024. godini.

Više temperature u polarnim područjima djelomično su nadoknadile niže temperature zabilježene u tropskim područjima tijekom 2025. godine. Godišnje prosječne temperature dosegnule su najvišu zabilježenu vrijednost na Antarktici, a drugu najvišu na Arktiku. Rekordno visoke godišnje temperature zabilježene su i u nekoliko drugih regija, osobito u sjeverozapadnom i jugozapadnom Pacifiku, sjeveroistočnom Atlantiku, dalekoj istočnoj i sjeverozapadnoj Europi te središnjoj Aziji.

„Ovo izvješće potvrđuje da se Europa i svijet nalaze u najtoplijem desetljeću u povijesti mjerenja te da ulaganje Europske komisije u Copernicus i dalje ima ključnu važnost. Kao međunarodna organizacija koja služi 35 država, ECMWF pruža vodeću svjetsku znanost koja omogućuje donošenje informiranih odluka i, u konačnici, poduzimanje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama jer svaka godina i svaki stupanj imaju značaj. Pripremljenost i prevencija i dalje su moguće, ali samo ako su mjere vođene čvrstim, znanstvenim dokazima.” – izjavio je Florian Pappenberger, glavni ravnatelj ECMWF-a.  

„Copernicus je uspostavljen kako bi donositeljima politika, poduzećima, akademskoj zajednici i građanima u Europi i širom svijeta pružio pouzdane, neovisne klimatske i atmosferske uvide za informirano donošenje odluka. Današnji rezultati pokazuju koliko je ta misija postala presudna. Prekoračenje trogodišnjeg prosjeka od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina prekretnica je do koje nitko od nas nije želio doći, no ona dodatno naglašava važnost europskog vodstva u praćenju klime radi usmjeravanja i ublažavanja i prilagodbe. Očekujemo da će Copernicus imati važnu ulogu u provedbi novih, prilagođenih alata za europsku klimatsku otpornost i upravljanje rizicima.” – kazao je Mauro Facchini, voditelj Promatranja Zemlje (DEFIS.C.3) pri Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS).

• Odstupanja u broju dana u 2025. godini s najmanje jakim toplinskim stresom (lijevo) i s najmanje jakim hladnim stresom (desno), u odnosu na prosjek referentnog razdoblja 1991.–2020. Dan s najmanje jakim toplinskim stresom definira se maksimalnom osjetnom temperaturom, izračunatom prema Univerzalnom indeksu toplinskog stresa (UTCI), od 32 °C ili više, dok se dan s najmanje jakim hladnim stresom definira minimalnom osjetnom temperaturom od –13 °C ili niže. Izvor podataka: ERA5-HEAT. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

U 2025. godini polovica globalne kopnene površine zabilježila je veći broj dana od prosjeka s barem jakim toplinskim stresom – definiranim kao osjetna temperatura od 32 °C ili viša. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje toplinski stres kao vodeći uzrok smrtnosti povezane s vremenskim prilikama na globalnoj razini. U područjima sa suhim i često vjetrovitim uvjetima, visoke temperature također su pridonijele širenju i intenziviranju iznimnih šumskih požara, koji proizvode CO₂, toksične onečišćivače zraka poput lebdećih čestica te ozon, što utječe na ljudsko zdravlje. Takva je bila situacija u dijelovima Europe – koja je zabilježila najveće godišnje ukupne emisije iz šumskih požara – kao i u Sjevernoj Americi, prema podacima CAMS-a. Te su emisije znatno narušile kvalitetu zraka i imale potencijalno štetne učinke na ljudsko zdravlje na lokalnoj, ali i široj razini.

Iznimni uvjeti u 2025. godini dolaze u godini obilježenoj značajnim ekstremnim događajima u mnogim regijama, uključujući rekordne toplinske valove, snažne oluje u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te šumske požare u Španjolskoj, Kanadi i južnoj Kaliforniji. Iako ti pojedinačni događaji nisu analizirani niti im se u izvješću pripisuje uzročnost, oni pružaju pravovremen kontekst za sve veći interes javnosti za klimatske rizike u 2025. godini.

„Činjenica da je posljednjih jedanaest godina bilo najtoplije u povijesti mjerenja pruža dodatne dokaze o nedvosmislenom trendu prema toplijoj klimi. Svijet se brzo približava dugoročnoj temperaturnoj granici utvrđenoj Pariškim sporazumom. Neizbježno ćemo je premašiti; izbor koji sada imamo jest kako najbolje upravljati neizbježnim prekoračenjem i njegovim posljedicama za društva i prirodne sustave.” – izjavio je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus pri ECMWF-u.

Rastuće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, ponajprije izravne posljedice ljudskih aktivnosti, glavni su pokretač uočenog dugoročnog porasta globalne srednje temperature. Praćenje emisija i koncentracija stakleničkih plinova koje provodi Služba za praćenje atmosfere programa Copernicus (CAMS) pruža informacije za potporu provedbi politika ublažavanja klimatskih promjena.

„Atmosferski podaci iz 2025. godine daju jasnu sliku: ljudska aktivnost ostaje dominantni pokretač iznimnih temperatura koje opažamo. Atmosferski staklenički plinovi postojano su rasli tijekom posljednjih 10 godina. Nastavit ćemo pratiti stakleničke plinove, aerosole i druge atmosferske pokazatelje kako bismo pomogli donositeljima odluka da razumiju rizike nastavka emisija i učinkovito reagiraju, jačajući sinergije između politika kvalitete zraka i klimatskih politika. Atmosfera nam šalje poruku i moramo je poslušati.” – kazala je Laurence Rouil, direktorica CAMS-a pri ECMWF-u.

• Vizualizacija izrađena na temelju podataka C3S-a prikazuje odstupanja i ekstreme temperature zraka pri tlu u 2025. godini. Sjeverna hemisfera je tijekom godine imala više temperature od prosjeka. © Copernicus Climate Change Service Data

Treća najtoplija godina u povijesti mjerenja za Europu

Prosječna globalna temperatura u 2025. godini iznosila je 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020. te 0,13 °C ispod prosjeka 2024. godine, najtoplije u povijesti mjerenja.

Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023.

Globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila je 20,73 °C i bila je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Siječanj 2025. bio je globalno najtopliji siječanj u povijesti mjerenja. Ožujak, travanj i svibanj 2025. bili su svaki pojedinačno drugi najtopliji za to doba godine. Svaki mjesec u godini, osim veljače i prosinca, bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca u bilo kojoj godini prije 2023.

U Europi je 2025. bila treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom od 10,41 °C, što je 1,17 °C iznad prosjeka za referentno razdoblje 1991.–2020. i 0,30 °C ispod dosad najtoplije 2024. godine.

U veljači 2025. godine kombinirani pokrov morskog leda na oba pola pao je na najnižu vrijednost barem od početka satelitskih promatranja krajem 1970-ih. Na Arktiku je mjesečno prostiranje morskog leda bilo najniže u povijesti mjerenja za to doba godine u siječnju, veljači, ožujku i prosincu, a drugo najniže u lipnju i listopadu. Ožujak je zabilježio najniži godišnji maksimum u povijesti mjerenja, dok je rujanski minimum zauzeo tek 13. najniže mjesto. Na Antarktici je mjesečno prostiranje dosegnulo četvrti najniži godišnji minimum u veljači i treći najniži godišnji maksimum u rujnu.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

2024. je prva godina koja je premašila 1,5 °C iznad predindustrijske razine

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) potvrdila je da je 2024. najtoplija godina zabilježena na globalnoj razini i prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5 °C iznad svoje predindustrijske razine.