Rezultati pretrage: COPERNICUS

Copernicus (C3S): Ljeto 2022. najtoplije zabilježeno u Europi

Kako ističe Freja Vamborg, viša znanstvenica u Copernicusovoj službi za klimatske promjene, podaci Copernicusove službe za klimatske promjene (C3S) pokazuju da u Europi nismo imali samo rekordne temperature u kolovozu, već i tijekom cijelog ljeta. Prethodni ljetni rekord star je samo godinu dana!

Posljednjih sedam godina najtoplije su u povijesti mjerenja. Razine stakleničkih plinova u porastu.

Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.

Rujan 2021. globalno jedan od četiri najtoplija rujna u povijesti

Anomalije prosječne rujanske temperature u Europi općenito su veće i promjenjivije u odnosu na ostatak svijeta. Tako je prema prosječnoj temperaturi, 0,2 °C nižoj od prosjeka za razdoblje 1991.-2020., ovogodišnji rujan bio najhladniji još od 2013. godine, a uslijedio je nakon relativno „hladnog“ kolovoza.

Drugi najtopliji lipanj u Europi i najtopliji ikad u Sjevernoj Americi

Prosječna europska temperatura za lipanj 2021. bila je 1,5 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020., a jedini lipanj koji je u Europi bio topliji od ovogodišnjeg dogodio se prije dvije godine. Istovremeno, na području Sjeverne Amerike oboreni su brojni temperaturni rekordi, zbog čega će se lipanj 2021. na tom kontinentu pamtiti kao najtopliji dosad.

U Europi je 2020. godina bila najtoplija u povijesti mjerenja

Prošla je godina na globalnoj razini bila jedna od tri najtoplije te šesta u nizu izuzetno toplih godina koja je ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća. Prema najnovijim podacima, posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše su ikad zabilježene i to za 1,2 °C iznad prosjeka za razdoblje 1850.-1900., a koncentracije glavnih stakleničkih plinova (CO2 i CH4) nastavile su rasti te su dosegle najviše godišnje razine od 2003. godine od kada se provode satelitska promatranja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER