Temperature površine mora u ožujku blizu rekordnih vrijednosti

Globalne površinske temperature mora u ožujku upućuju na vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña kasnije tijekom 2026.

U ožujku 2026. zabilježena je dosad druga najviša globalna temperatura površine mora, nakon one iz ožujka 2024., što odražava vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña, navodi u najnovijem klimatskom biltenu Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Prosječna temperatura površine mora (SST) u ožujku za izvan polarna područja oceana – između 60° južne i 60° sjeverne geografske širine – iznosila je 20,97 °C, što je druga najviša vrijednost nakon ožujka 2024., koji se približio kraju snažnog El Niño događaja. Značajno je da je dnevna temperatura površine mora postupno rasla tijekom cijelog ožujka. U skladu s tim, brojni klimatski centri, uključujući Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), prognoziraju prijelaz iz neutralnih uvjeta u El Niño u drugoj polovici 2026.

Snažan ili vrlo snažan El Niño mogao bi pridonijeti još jednoj rekordno toploj godini, pri čemu toplije površinske vode u ekvatorijalnom Pacifiku oslobađaju dodatnu toplinu u atmosferu.

„Podaci Copernicusa za ožujak 2026. donose ozbiljnu sliku: +1,48 °C iznad predindustrijskih razina, dosad najniži opseg arktičkog morskog leda zabilježen za ožujak i temperature površine mora koje se ponovno približavaju povijesnim maksimumima. Svaki od tih pokazatelja sam po sebi je značajan, a zajedno prikazuju klimatski sustav pod stalnim i ubrzanim pritiskom. Pouzdani podaci, dobiveni iz milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja, više nisu znanstveni luksuz. Oni su temelj svake ozbiljne prilagodbe klimatskim promjenama i oblikovanja politika“, rekao je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus pri ECMWF-u.

  • Dnevna temperatura površine mora (°C) prosječno izračunata za izvan polarna područja svjetskog oceana (60°S–60°N) za 2023. (žuto), 2024. (narančasto), 2025. (crveno) i 2026. (tamnocrveno). Sve ostale godine između 1979. i 2022. prikazane su sivim linijama. Dnevni prosjek za referentno razdoblje 1991.–2020. prikazan je isprekidanom sivom linijom. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

Podsjetimo, ožujak 2026. bio je drugi najtopliji ožujak ikad zabilježen na kopnu Europe i četvrti najtopliji na svjetskoj razini, pri čemu je globalna prosječna temperatura bila +1,48 °C iznad procijenjene predindustrijske razine iz razdoblja 1850.–1900.

Izvan Europe, dijelove SAD-a i Meksika pogodio je dosad nezabilježen rani toplinski val, dok su veći dio Arktika, sjeveroistočne Rusije i dijelovi Antarktike također bili topliji od prosjeka.

Opseg morskog leda na Arktiku bio je najniži ikad zabilježen za ožujak, 5,7 % ispod prosjeka iz razdoblja 1991.–2020., dok je opseg leda na Antarktici bio 10 % ispod prosjeka.

U većem dijelu Europe ožujak je bio sušniji od prosjeka, što je u snažnom kontrastu s iznimnim oborinama i poplavama u veljači. Ipak, obilne kiše uzrokovale su poplave u dijelovima Islanda, Sjevernog Kavkaza, Azerbajdžana, Italije i Grčke.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Copernicus (C3S): Najtoplija veljača u povijesti mjerenja

Iza nas je dosad najtoplija veljača s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,54 °C, što je 0,81 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodno najtoplije veljače 2016. godine.

2020. godina najtoplija u europskoj povijesti mjerenja

Najnoviji podaci koje je objavila Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) pokazuju da se 2020. globalno izjednačila s dosad najtoplijom 2016. godinom. Šesta u nizu izuzetno toplih godina ujedno je obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća, a tijekom protekle godine zabilježen je i rast koncentracije CO2 u atmosferi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER