2023. će s dosad najtoplijom jeseni biti najtoplija godina u povijesti mjerenja

Prema Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), studeni 2023. bio je najtopliji mjesec studeni zabilježen na globalnoj razini

Godina 2023. bit će najtoplija u povijesti mjerenja s najtoplijom borealnom jeseni i najtoplijim mjesecom studenim zabilježenim na globalnoj razini, objavila je u srijedu Služba za klimatske promjene Coprenicus (C3S).

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

Studeni 2023. bio je najtopliji dosad s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,22 °C, što je 0,85 stupnja Celzija iznad prosjeka za studeni 1991.-2020., odnosno 0,32 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg studenog izmjerenog 2020. godine, navodi Služba za klimatske promjene Coprenicus (C3S).

  • Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1991. – 2020. od siječnja 1940. do studenog 2023., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2023. i 2016. prikazne su debelim linijama osjenčanim jarko crvenom i tamno crvenom bojom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglastocrvene (2020-e). Izvor podataka: ERA5 /  © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

Nakon što je krajem studenog Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila svoj Privremeni izvještaj o stanju globalne klime, a dok se u Dubaiju održava Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP28), Copernicus u svom najnovijem mjesečnom klimatskom biltenu ističe da je studeni 2023. bio 1,75 °C topliji od prosjeka za studeni izmjerenog u predindustrijskom razdoblju od 1850.-1900.

Globalna temperaturna anomalija za studeni 2023. bila je jednaka onoj iz listopada 2023. i samo 0,93 °C niža od anomalije iz rujna 2023.

Za tekuću godinu, od siječnja do studenog, prosječna globalna temperatura za 2023. je dosad najviša zabilježena, odnosno 1,46 °C viša u odnosu na prosjek predindustrijskog razdoblja 1850.-1900. te 0,13 °C viša od jedanaestomjesečnog prosjeka za 2016., trenutačno najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu.

Prosječna površinska temperatura mora za studeni 2023. preko 60°S–60°N bila je najviša zabilježena za studeni i za 0,25 °C toplija od drugog najtoplijeg studenog 2015. godine. Naime, El Niño se nastavio u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana, s anomalijama koje su ostale niže od onih postignutih u ovo doba 2015. godine.

Borealna jesen od rujna do studenog 2023. bila je najtoplija zabilježena na globalnoj razini sa značajnom razlikom, s prosječnom temperaturom od 15,30 °C ili 0,88 °C iznad prosjeka.

Prosječna europska temperatura od rujna do studenog bila je 10,96 °C, što je 1,43 °C iznad prosjeka. Time je borealna jesen 2023. postala druga najtoplija dosad zabilježena, svega 0,03 °C hladnija od jeseni 2020.

„2023. je imala šest rekordnih mjeseci i dvije rekordne sezone. Izvanredne globalne temperature u studenom, uključujući dva dana 2 ºC toplija u odnosu na predindustrijske razine, znače da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja.” – izjavila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus.

„Sve dok koncentracije stakleničkih plinova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koji su viđeni ove godine. Temperatura će i dalje rasti, a time i utjecaj toplinskih valova i suša. Postizanje neto nule što je prije moguće učinkovit je način upravljanja klimatskim rizicima.” – poručio je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus.

  • Anomalije dnevne globalne prosječne površinske temperature zraka (°C) u odnosu na procijenjene vrijednosti za 1850.-1900. iscrtane kao vremenske serije za svaku godinu od 1. siječnja 1940. do 2. prosinca 2023. Godina 2023. prikazana je debelom crvenom linijom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglasto crvene (2020-e). Isprekidane vodoravne crte ističu referencu 1850.–1900. i 1,5 °C i 2 °C iznad ove reference. Izvor podataka: ERA5 /  © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

Studeni vlažniji od prosjeka u većem dijelu Europe

Opseg arktičkog morskog leda dosegao je osmu najnižu vrijednost za studeni, četiri posto ispod prosjeka, znatno iznad najniže vrijednosti za studeni zabilježene 2016. godine (13 % ispod prosjeka). Na Antarktici  je pak opseg morskog leda bio drugi najniži u studenom, na devet posto ispod prosjeka, nakon što je šest uzastopnih mjeseci dosegao rekordno niske vrijednosti za to doba godine.

Tijekom borealne jeseni 2023. oborine su bile iznad prosjeka u velikom geografskom pojasu diljem Europe, kao i nad Ujedinjenim Kraljevstvom i Irskom, većim dijelom Skandinavije i Turske. Oluja Ciarán pogodila je mnoge regije, uključujući Italiju, te izazvala obilne oborine i poplave.

Iznadprosječni sušni uvjeti u studenom su se nastavili u Sjedinjenim Američkim Državama, srednjoj te istočnoj Aziji, kao i u većem dijelu izvantropske južne hemisfere, te su posebno izraženi bili u Južnoj Americi.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Temperaturne anomalije bez presedana! 2023. na putu da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja!

Nakon najtoplijeg kolovoza, s temperaturama 0,7 °C iznad prosjeka 1991.-2020., i najtoplijeg ljeta (lipanj – kolovoz), najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je rujan 2023. bio dosad najtopliji rujan na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 16,38 °C ili 0,93 °C iznad prosjeka za rujan 1991.-2020. i 0,5 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

2023. je najtoplija godina u povijesti mjerenja, s globalnom temperaturom blizu granice od 1.5 °C

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER