S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.

U srpnju 2026. dugotrajni vrući i suhi uvjeti u zapadnoj Europi doveli su do širenja i intenziviranja ekstremnih šumskih požara. U tom je mjesecu zabilježena i dosad najviša temperatura površine mora (SST) zabilježena za srpanj u oceanima izvan polarnih područja, djelomično potaknuta razvojem uvjeta El Niño u ekvatorijalnom Pacifiku, izvijestila je Služba za klimatske promjene programa Copernicus (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Globalni podaci o emisijama nastalima izgaranjem biomase u gotovo stvarnom vremenu sada su dostupniji nego ikad prije. Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS), kojom upravlja Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), pokrenula je Fire Emissions Watch – novu internetsku aplikaciju koja omogućuje jednostavnije istraživanje, razumijevanje i dijeljenje globalnih podataka o emisijama iz požara.

Čini se da su se desetljeća provedbe politika zaštite okoliša ipak isplatila jer se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati. Novo izvješće Copernicusove služba za praćenje atmosfere (CAMS) pokazuje da se koncentracije glavnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi postupno smanjuju.

Od siječnja do prosinca 2025. zabilježeno je 22,9 milijuna turističkih dolazaka, od čega 12 milijuna iz inozemstva, uz ukupno 52,92 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 3,42 posto, odnosno 2,87 posto u odnosu na raniju rekordnu 2024. godinu.

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Ova inicijativa označava završnu fazu višegodišnjeg plana za pružanje otvorenih podataka i važan je trenutak u strategiji ECMWF-a te potvrda predanosti otvaranju jednog od najvećih svjetskih meteoroloških skupova podataka, promicanju otvorene znanosti, međunarodne suradnje i klimatske otpornosti, ističu u ECMWF-u.

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.

Do 20. kolovoza 2025. šumski požari u Španjolskoj ispustili su 22 milijuna tona CO₂, što daleko premašuje prosjek za razdoblje 2003.–2024. i predstavlja dosad najviše zabilježene emisije povezane s požarima u toj zemlji.