S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.

Do 20. kolovoza 2025. šumski požari u Španjolskoj ispustili su 22 milijuna tona CO₂, što daleko premašuje prosjek za razdoblje 2003.–2024. i predstavlja dosad najviše zabilježene emisije povezane s požarima u toj zemlji.

S prosječnom temperaturom 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., srpanj 2025. rangiran je kao četvrti najtopliji srpanj u Europi. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.

Velika količina požara tijekom lipnja i srpnja 2025. godine dovela je do vrlo loše kvalitete zraka diljem južne Europe, a najteže pogođena područja nalaze se u Grčkoj i jugoistočnoj regiji Mediterana.

Velik dio Europe zahvatila su dva snažna toplinska vala – sredinom lipnja i ponovno krajem lipnja do početka srpnja 2025. Prvi je svoj vrhunac dosegao između 17. i 22. lipnja, zahvativši velike dijelove zapadne i južne Europe. Drugi je uslijedio krajem mjeseca, od 30. lipnja do 2. srpnja, s još ekstremnijim temperaturama na istom području.

U svom najnovijem biltenu, Copernicusova služba za nadzor atmosfere (CAMS) ističe neke od značajnih događaja povezanih sa sastavom atmosfere koji su se dogodili tijekom borealnog proljeća (ožujak, travanj i svibanj) 2025. godine.

Ovo će biti prvi europski instrument posvećen praćenju kvalitete zraka koji će biti lansiran na geostacionarnom satelitu, nadopunjujući trenutne instrumente satelita u niskoj Zemljinoj orbiti i održavajući europsku poziciju na čelu praćenja atmosfere. Misiju provode i njome upravljaju Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT).

„Ova aplikacija pokazuje izvanredan napredak postignut posljednjih godina u poboljšanju našeg praćenja emisija metana u atmosferu. Također nudi uvid u buduće mogućnosti našeg nadolazećeg sustava za praćenje antropogenih emisija stakleničkih plinova, CO2MVS.“ – izjavio je Richard Engelen, zamjenik ravnatelja Copernicus službe za nadzor atmosfere.