Kvaliteta zraka u Europi poboljšava se unatoč „trajnim epizodama onečišćenja” koje prijete usporavanju napretka

Copernicusova služba za praćenje atmosfere (CAMS) objavila je godišnje Izvješće o procjeni kvalitete zraka u Europi za 2025. godinu

Čini se da su se desetljeća provedbe politika zaštite okoliša ipak isplatila jer se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati. Novo izvješće Copernicusove služba za praćenje atmosfere (CAMS) pokazuje da se koncentracije glavnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi postupno smanjuju.

Copernicusova služba za praćenje atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service – CAMS) objavila je Izvješće o procjeni kvalitete zraka u Europi za 2025. godinu (Assessment Report on European Air Quality 2025), koje potvrđuje trend poboljšanja kvalitete zraka u Europi za većinu onečišćujućih tvari obuhvaćenih Direktivom o kvaliteti zraka u okolišu.

Napredak je postignut zahvaljujući smanjenju emisija glavnih onečišćujućih tvari diljem Europe. Međutim, epizode onečišćenja zraka i dalje se javljaju, osobito tijekom hladnih i stabilnih meteoroloških uvjeta zimi te tijekom toplinskih valova ljeti. Osim toga, Europu su tijekom ljeta 2025. pogodili veliki šumski požari koji su pridonijeli epizodama povišenih koncentracija lebdećih čestica u zraku. Na temelju podataka CAMS-ove reanalize kvalitete zraka za Europu, mjerenja s postaja za praćenje kvalitete zraka diljem Europe te detaljnih analiza najznačajnijih epizoda onečišćenja, izvješće CAMS-a donosi dosljednu procjenu kvalitete zraka na razini cijele Europe i čimbenika koji su tijekom godine utjecali na njezino stanje.

Copernicusova služba Europske unije za praćenje atmosfere (CAMS) u svojem najnovijem izvješću navodi da, iako se pojedini dijelovi kontinenta i dalje suočavaju s problemima lokalnog onečišćenja zraka, ukupni izgledi „ostaju ohrabrujući”. Izvješće za 2025. godinu donosi pregled trendova kvalitete zraka i informacije o glavnim onečišćujućim tvarima obuhvaćenima Direktivom o kvaliteti zraka u okolišu, čiji je cilj uskladiti standarde kvalitete zraka u Europskoj uniji s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

„Europa nastavlja ostvarivati stalan napredak u poboljšanju kvalitete zraka zahvaljujući trajnim naporima za smanjenje emisija iz prometa, industrije, grijanja kućanstava i drugih ključnih sektora. Istodobno, procjena CAMS-a za 2025. godinu ističe i objašnjava situacije u kojima kombinacija emisija i meteoroloških uvjeta još uvijek može izazvati velike epizode onečišćenja zraka s prekoračenjima graničnih vrijednosti utvrđenih radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Povezivanjem mjerenja i naprednog modeliranja atmosfere, CAMS pruža dosljedan pogled na kvalitetu zraka na razini cijele Europe, pomažući donositeljima odluka i nacionalnim tijelima da bolje razumiju dugoročne trendove, ali i čimbenike koji stoje iza velikih epizoda onečišćenja zraka.” – izjavila je Laurence Rouil, ravnateljica CAMS-a.

Ekstremne temperature utječu na sezonsku kvalitetu zraka

Prema izvješću Stanje klime u Europi 2025. (ESOTC 2025), prošla godina bila je treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja u Europi, iako su je obilježile vrlo izražene regionalne razlike. Dok su dijelovi srednje i istočne Europe tijekom zime imali niže temperature od uobičajenih, zapadnu i južnu Europu pogodilo je nekoliko razdoblja iznimno visokih temperatura, uključujući velike toplinske valove u lipnju i kolovozu.

Takvi vremenski uvjeti imali su važan utjecaj na kvalitetu zraka tijekom ljeta. Visoke temperature, snažno Sunčevo zračenje i stagnacija zraka stvorili su povoljne uvjete za nastanak prizemnog ozona, dok su niže temperature od uobičajenih i temperaturne inverzije tijekom zime pridonijele povećanju emisija i koncentracija lebdećih čestica.

Kvaliteta zraka nastavlja se poboljšavati diljem Europe

Ukupna slika ostaje pozitivna te se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati, pri čemu se emisije ključnih onečišćujućih tvari smanjuju diljem kontinenta zahvaljujući dugogodišnjim politikama zaštite kvalitete zraka, tehnološkom napretku te čišćim industrijskim i prometnim sustavima.

Tijekom posljednjeg desetljeća emisije sumporovih oksida i dušikovih oksida u Europskoj uniji smanjivale su se za približno tri do pet posto godišnje. Najveća smanjenja ostvarena su u industriji i cestovnom prometu. Od 2015. godine industrijske emisije sumporovih oksida smanjene su za 59 %, dok su emisije dušikovih oksida iz industrije smanjene za 39 %. Emisije iz cestovnog prometa također su znatno smanjene, i to za 40 % kada je riječ o dušikovim oksidima te za 34 % kada je riječ o finim lebdećim česticama (PM2.5).

Izvješće CAMS-a o kvaliteti zraka jasno pokazuje da politike zaštite kvalitete zraka daju rezultate. No istodobno se potvrđuje da vremenski uvjeti iz godine u godinu mogu znatno utjecati na razine onečišćenja, unatoč tome što se dugoročni trendovi nastavljaju poboljšavati.

Unatoč tome, potrebno je učiniti još mnogo jer i dalje postoje područja izložena visokim razinama onečišćenja i prekoračenjima graničnih vrijednosti propisanih Direktivom o kvaliteti zraka u okolišu. Kao primjer, karta u nastavku prikazuje broj dana tijekom kojih je prekoračena dnevna granična vrijednost za fine lebdeće čestice (PM2.5) od 25 μg/m³.

Prema Direktivi (EU) 2024/2881 o kvaliteti zraka u okolišu, revidiranoj 2024. godine, ta se granična vrijednost od 1. siječnja 2030. ne smije prekoračiti više od 18 dana godišnje. Karta pokazuje da je u mnogim dijelovima Europe taj prag tijekom 2025. bio prekoračen više dana, pri čemu su istočna Europa i Padska nizina na sjeveru Italije, ali i velik dio Hrvatske, zabilježili čak više od 35 dana s prekoračenjem tijekom godine.

Koncentracije ozona u pravilu rastu tijekom ljeta, kada visoke temperature i Sunčevo zračenje potiču fotokemijske reakcije koje dovode do njegova nastanka. Tijekom 2025. godine povišene koncentracije ozona zabilježene su za vrijeme toplinskih valova u lipnju i kolovozu. Najizraženija epizoda povišenih koncentracija ozona trajala je od 8. do 17. kolovoza 2025. te je zahvatila zapadnu, srednju i južnu Europu.

Značajne epizode onečišćenja zraka

Osim procjene godišnjeg stanja kvalitete zraka, izvješće CAMS-a donosi detaljnu analizu četiriju velikih epizoda onečišćenja koje su se dogodile tijekom 2025. godine: prekogranične epizode povišenih koncentracija lebdećih čestica (PM2.5) u veljači, velike epizode povišenih koncentracija ozona u kolovozu, prodora saharske prašine u ožujku te epizode onečišćenja povezane sa šumskim požarima koja je u kolovozu zahvatila Portugal i Španjolsku te se proširila do Francuske.

CAMS može utvrditi ne samo gdje je došlo do onečišćenja nego i čimbenike koji su ga uzrokovali te doprinos pojedinih sektora, poput industrije, prometa, grijanja kućanstava i poljoprivrede, kao i prirodnih izvora, uključujući mineralnu prašinu i požare vegetacije. To postiže kombiniranjem mjerenja, naprednog modeliranja atmosfere i alata za utvrđivanje izvora onečišćenja.

Određivanje udjela pojedinih izvora onečišćenja iznimno je složen postupak koji zahtijeva specijalizirana stručna znanja, napredne modele i veliku računalnu snagu jer analiza svakog dana pojedine epizode ovisi o vrsti onečišćujuće tvari i meteorološkim uvjetima. Temelji se na velikom broju simulacija kojima se određuje koliki je doprinos svakog pojedinog sektora u svakoj državi. Taj se doprinos razlikuje ovisno o vrsti onečišćujuće tvari i prevladavajućim meteorološkim uvjetima. Upravo zato detaljna analiza koju CAMS pruža za 120 europskih gradova ima ključnu važnost jer nacionalnim tijelima, donositeljima odluka i stručnjacima za kvalitetu zraka omogućuje bolje razumijevanje uzroka epizoda onečišćenja te razvoj učinkovitih mjera za njihovo ublažavanje.

Tijekom 2025. godine Pirenejski poluotok zabilježio je najtežu sezonu šumskih požara u XXI. stoljeću. Požari, koji su gorjeli od 11. do 19. kolovoza, teško su pogodili Portugal i Španjolsku te su uzrokovali široko rasprostranjena prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti za fine lebdeće čestice (PM2.5). CAMS-ovi alati namijenjeni potpori oblikovanju javnih politika tada su korišteni za procjenu doprinosa dima iz tih šumskih požara koncentracijama lebdećih čestica na području Madrida.

>>> Pročitajte još >>> Ljeto 2025: Jedna od najrazornijih sezona šumskih požara u Europi

  • Kemijski sastav finih lebdećih čestica (PM2.5) u Madridu od 11. do 19. kolovoza (gornji prikaz); oblaci dima od šumskih požara iznad Španjolske, Portugala i Francuske 16. kolovoza (dolje lijevo); te dnevna srednja koncentracija lebdećih čestica PM10 uzrokovana isključivo šumskim požarima 17. kolovoza (dolje desno). Izvor: Copernicusova služba za praćenje atmosfere (CAMS)

„Šumski požari u kolovozu 2025. pokazali su koliko su takvi opasni događaji usko povezani s kvalitetom zraka. Osim što su povećali koncentracije lebdećih čestica pri tlu, oblaci dima iz požara pridonijeli su i porastu prizemnih koncentracija ozona u sjevernom Portugalu i Španjolskoj jer su u atmosferu oslobodili velike količine tvari iz kojih se pod utjecajem Sunčeva zračenja stvara ozon“, zaključuje Paul Hamer, viši znanstvenik Norveškog instituta za istraživanje zraka (Norsk institutt for luftforskning – NILU) i glavni autor izvješća.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

ESOTC 2025: rekordni toplinski valovi od Mediterana do Arktika, smanjenje ledenjaka i snježnog pokrivača

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

Požari u Španjolskoj uzrokovali rekordne emisije CO₂

Do 20. kolovoza 2025. šumski požari u Španjolskoj ispustili su 22 milijuna tona CO₂, što daleko premašuje prosjek za razdoblje 2003.–2024. i predstavlja dosad najviše zabilježene emisije povezane s požarima u toj zemlji.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER