Na temelju današnjeg priopćenja „Spaljivanjem otpada do novog kaosa, umjesto do rješenja problema!“, dostavljenog povodom Globalnog tjedna borbe protiv štetnog spaljivanja otpada, čovjek se uistinu mora zapitati bave li se „zeleni“ aktivisti gospodarenjem otpadom ili su se toliko posvetili borbi protiv određenih tehnologija da su potpuno zaboravili na činjenicu kako otpad postoji i nakon što održe još jedan „vizualno atraktivan“ performans.

Novi podaci Eurostata, objavljeni na Međunarodni dan EE otpada, upozoravaju na sve veći problem električnog i elektroničkog otpada u Europi. Velika potrošnja elektroničkih uređaja i dalje stvara velike količine odbačene opreme, a sektor je još daleko od kružnog gospodarstva. Prikupljanje, ponovna uporaba i recikliranje ne dosežu svoj puni potencijal.

Europska komisija 9. listopada objavila je popis 46 novih „strateških projekata” u okviru Akta o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act – CRMA). Europski ured za okoliš (European Environmental Bureau – EEB) upozorava da oznaka „strateški” ne smije značiti izuzeće od temeljite procjene te da svi projekti moraju proći stroge procjene utjecaja te u potpunosti poštovati europske socijalne i okolišne propise.

Niži troškovi energije, sigurnija opskrba, veći udio obnovljivih izvora, uključivanje građana i stvaranje vrijednosti koja ostaje u lokalnoj zajednici – sve se to može ostvariti kroz povezivanje lokalne proizvodnje i lokalne potrošnje električne energije. Temeljna je ovo ideja energetskih zajednica, društvenog koncepta koji jača energetsku neovisnost i pomaže u borbi protiv energetskog siromaštva.

Polovica stanovništva Europe tijekom 2026. bila je izložena razinama prizemnog ozona koje se klasificiraju kao „loše“, „vrlo loše“ ili „iznimno loše“, pokazuje nova analiza CAMS Atmosphere Watch 2026 Copernicus službe za nadzor atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service – CAMS).

S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.

Najnovije izdanje biltena JRC MARS Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (Joint Research Centre – JRC) o praćenju poljoprivrednih resursa donosi ažurirane podatke o stanju poljoprivrede, uključujući procjene razvoja usjeva i prognoze prinosa diljem Europe, čime pruža važne informacije za planiranje i donošenje odluka u poljoprivredi.

Na inicijativu Porezne uprave u Varšavi (IAS) nastala je ideja o suradnji koja bi omogućila besplatno zbrinjavanje alkohola koji su zaplijenila carinska i porezna tijela te koji je sudskom odlukom oduzet u korist državnog proračuna.

Zapadna Europa prvi je nagovještaj neuobičajeno toplog ljeta dobila u svibnju 2026., kada je toplinska kupola donijela iznimno visoke temperature koje su oborile rekorde u nekoliko zemalja. Koliko god taj rani toplinski val bio izvanredan, pokazalo se da je bio tek početak.

Zadarska županija izvijestila je o preliminarnim rezultatima analize vode na svom području, prema kojima su izmjerene vrijednosti PFAS spojeva zasad „u skladu s maksimalno dopuštenim koncentracijama“. Ostale analize su u tijeku, a javnost će se pravodobno informirati o svim rezultatima.