Nova generacija EU ulaganja u sigurne granice i upravljanje migracijskim kretanjima
„Još donedavno se u Bruxellesu raspravljalo smije li se europskim novcem financirati stvarna zaštita granice, a danas je jasno da je to pitanje osnovne sigurnosti i ozbiljnosti Europe.“
S obzirom na promjenjivo globalno okruženje i sve veću nestabilnost, Europska unija u idućem višegodišnjem proračunu treba izdvojiti značajno više sredstava za jačanje sigurnosti granica i sprječavanje nezakonitih migracijskih kretanja.
To je, među ostalim, istaknuto na današnjoj konferenciji za novinare u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, na kojoj je o novoj generaciji fondova iz sektora unutarnjih poslova govorio zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP), kao izvjestitelj za Akt o financiranju zaštite granice.
Podsjetio je na da od sutra u državama članicama EU-a postaje obvezna primjena čitavog niza odredbi iz reforme Pakta o azilu i migracijama, što uključuje uzimanje biometrijskih podataka, brže postupke provjere te novi mehanizam solidarnosti. Preduvjet uspješne provedbe tih odredbi u budućnosti je i dostatno financiranje, što će se definirati novim Aktom koji obuhvaća razdoblje od 2028. do 2034. godine.
„Velika reforma europske politike migracija i azila neće se mjeriti po tome kako zvuči na papiru nego po sposobnosti Europa da zaštititi vanjske granice, provede povratke onih koji nemaju pravo ostati i sačuva Schengen. Akt o financiranju zaštite granice zato mora osigurati da europski novac ide u konkretne kapacitete: opremu, infrastrukturu, nadzor, digitalne sustave, sigurnosne provjere i potporu policiji na terenu. Za Hrvatsku to znači nastavak modernizacije hrvatske policije, koja štiti i hrvatsku i europsku granicu. Građani od Europe traže sigurnost, red i pravila koja se provode. To je i smisao ovog Akta.“ – istaknuo je Karlo Ressler.
Prema prijedlogu Komisije, u Aktu bi državama članicama za potporu schengenskom području, integriranom upravljanju granicama i zajedničkoj viznoj politici na raspolaganju trebalo biti 15,4 milijardi eura. Parlament je zatražio 17,12 milijarde eura, u sklopu općenitog zahtjeva za povećanjem dugoročnog proračuna EU-a.
Govoreći još o migracijskoj politici EU-a, zastupnik Ressler istaknuo je da je vidljivo kako dolazi do zaokreta. „Još donedavno se u Bruxellesu raspravljalo smije li se europskim novcem financirati stvarna zaštita granice, a danas je jasno da je to pitanje osnovne sigurnosti i ozbiljnosti Europe.“
Podsjetio je također da istraživanje Eurobarometra ukazuje na zabrinutost građana pitanjem nekontroliranih migracija te da Eurostatovi podaci govore da samo oko 20 posto državljana trećih zemalja koji dobiju pravomoćnu odluku da moraju napustiti teritorij EU-a to zaista i učine. Zaključio je kako je upravo zbog toga važna uredba o vraćanju osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u o čemu su Parlament i Vijeće postigli politički dogovor početkom mjeseca. Oba zakonodavna tijela trebaju službeno potvrditi dogovor kako bi uredba mogla stupiti na snagu. Parlament će, kako se očekuje, to učiniti na plenarnoj sjednici idućeg tjedna.