Danas se obilježava Svjetski dan hrane 2025.

Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada na dan osnutka Organizacije za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization – FAO), koja ove godine proslavlja svoju 80. obljetnicu

Na ovogodišnji Svjetski dan hrane (World Food Day) poziva se na globalnu suradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i sigurne budućnosti u kojoj nitko neće biti gladan. Zajedničkim djelovanjem vlada, organizacija, gospodarskih sektora i zajednica možemo transformirati poljoprivredno-prehrambene sustave kako bismo osigurali da svatko ima pristup zdravoj prehrani i životu u skladu s planetom.

Svjetski dan hrane (World Food Day) obilježava se 16. listopada u spomen na dan osnutka Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

 

Službena tema Svjetskog dana hrane 2025. je „Rukom pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“ (Hand in Hand for Better Foods and a Better Future), kojom se naglašava važnost suradnje među svjetskim vladama, organizacijama, sektorima i zajednicama kako bi se izgradila mirna, održiva i prehrambeno sigurna budućnost.

Poljoprivredno–prehrambeni sustavi u današnje vrijeme suočavaju se s brojnim izazovima. Ratni sukobi, posljedice ekstremnih vremenskih događaja i klimatskih promjena te gospodarski potresi i rastuće nejednakosti stvaraju sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo, vodu o kojoj ovisimo i bioraznolikost koja podržava život.

Ruku pod ruku preko granica, sektora i generacija

Opskrbni lanci i dalje su krhki, a učinke poremećaja osjećaju svi – od proizvođača do potrošača. U nekim dijelovima svijeta ozbiljnost nesigurnosti opskrbe hranom doseže zastrašujuće razmjere te se procjenjuje da 673 milijuna ljudi živi u gladi. Drugdje, porast pretilosti i rašireni problem bacanja hrane upućuju na sustav koji je izvan ravnoteže – u kojem koegzistiraju obilje i oskudica, često jedno pokraj drugoga.

FAO također ističe kako se s glađu u 2024. godini suočilo između 638 i 720 milijuna ljudi, što je vidljivo na interaktivnoj „Karti gladi“ koja rasvjetljava stanje raširenosti pothranjenosti i nesigurne opskrbe hranom po zemljama.

Poljoprivredno–prehrambeni sustavi također su jedan od glavnih izvora emisija stakleničkih plinova. Ipak, upravo oni nude velik potencijal za smanjenje tih emisija kroz način na koji se hrana uzgaja, bere i dijeli. Također, zadovoljavanje potreba sve brojnijeg svjetskog stanovništva zahtijeva zajednički rad – preko granica, sektora i generacija.

„Ono što činimo danas izravno će oblikuje našu budućnost. Moramo proizvoditi više uz manju potrošnju resursa te djelovati zajedno za budućnost koja će biti uključivija, pravednija i uravnoteženija.“ – poručio je glavni ravnatelj FAO-a, Qu Dongyu.

Poziv na djelovanje

U skladu s temom ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane, Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) poziva javni i privatni sektor, poljoprivrednike, akademsku zajednicu, civilne organizacije i pojedince na zajedničku suradnju s ciljem osiguravanja dostupnosti hrane koja je nutritivno vrijedna i cjenovno pristupačna te sigurna i održiva.

Prema FAO-u, svaka od navedenih skupina ima ključnu ulogu u ostvarivanju tog cilja, a posebno se naglašava potreba većih i usmjerenijih ulaganja, novih ideja i dublje suradnje. „Od vlada i međunarodnih organizacija do poljoprivrednika, istraživača, poduzeća i potrošača, uključujući mlade – svatko ima važnu ulogu u oblikovanju poljoprivredno–prehrambenih sustava“, ističe FAO.

Ova godina predstavlja prekretnicu koja ističe kolektivnu snagu suradnje i timskog rada kao temelja rješavanja globalnih prehrambenih izazova, a 80. obljetnica Organizacije za hranu i poljoprivredu naglašava važnost svakodnevnih aktivnosti i njihov utjecaj na izgradnju bolje i pravednije budućnosti. Cilj je jasan: pronaći praktična i trajna rješenja koja će odgovoriti na današnje izazove i pridonijeti ostvarenju svijeta u kojem je hrana sigurna i dostupna svima.

Papa Lav XIV.: „Glad je kolektivni neuspjeh, zločin je upotrebljavati je kao ratno oružje“

Povodom 80. obljetnice osnutka Organizacije za hranu i poljoprivredu i Svjetskog dana hrane, papa Lav XIV. danas je posjetio sjedište FAO-a u Rimu, izvijestio je Vatican News. Papa je istaknuo da su milijuni ljudi diljem svijeta gladni i pothranjeni te je pozvao na globalno djelovanje koje nadilazi slogane i političke paradigme. Podsjetio je i na važnost žena i multilateralizma te pozvao da se „oslobodimo apatije koja opravdava glad poput pozadinske glazbe na koju smo navikli“.

„Pravi je zločin vidjeti izgladnjela lica i prazne želuce, tone bačene hrane i mnoštvo ljudi koji kopaju po smeću, mršavu djeca i polja spaljena ratovima koji dopuštaju da se glad koristi kao oružje“, istaknuo je u svom govoru papa Lav XIV., koristeći slikovite, snažne i dirljive izraze kako bi osudio glad kao kolektivni neuspjeh, etičku aberaciju i povijesnu krivnju.

Ispred 1200 sudionika na skupu u Organizaciji za hranu i poljoprivredu, Sveti Otac govorio je o mnoštvu onih koji nemaju pristup pitkoj vodi, hrani, osnovnoj liječničkoj skrbi, pristojnom smještaju, osnovnom obrazovanju ili dostojanstvenom radu. Pozvao je da „dijelimo bol onih koji se hrane samo očajem, suzama i bijedom“ te istaknuo da „ne smijemo zaboraviti ljude osuđene na smrt i patnju“.

„Međunarodna zajednica ne smije okrenuti glavu na drugu stranu. Moramo preuzeti njihovu bol kao svoju“, kazao je papa Lav XIV., izražavajući želju da posvuda zavlada mir. „Ako iskorijenimo glad, taj mir će biti plodno tlo iz kojeg će niknuti opće dobro svih naroda“, dodao je Papa.

Cilj je okončati glad koja „negira ljudsko dostojanstvo, ugrožava željeni razvoj, nepravedno prisiljava mnoge ljude da napuste svoje domove i sprječava razumijevanje među narodima“. U tom smislu, Papa je ujedno podsjetio na cilj „Nulta stopa gladi do 2030.“, odnosno okončanje gladi u svijetu, koji stoji u Agendi 2030 Ujedinjenih naroda. „To će biti moguće samo ako postoji stvarna volja da se to postigne“, zaključio je Papa.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Danas se obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane

Lanci opskrbe hranom u mnogim su zemljama na putu da prestignu poljoprivredu i korištenje zemljišta kao najveće emitere stakleničkih plinova. Prerada i pakiranje hrane, zajedno s transportom i otpadom od hrane, lance opskrbe hranom guraju na sam vrh ljestvice globalnih emitera stakleničkih plinova, navodi se u priopćenju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Biljana Borzan: U EU se u 2020. bacilo 57 milijuna tona hrane!

Eurostat je objavio podatke prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u Europskoj uniji, napravljenog prema zajedničkoj metodi u svim državama članicama EU-a. Prema istraživanju, u EU-u je 2020. bačeno 57 milijuna tona hrane, dok za Hrvatsku ta brojka iznosi 286.379 tisuća tona.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER