Danas se obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane

Zaustavljanje bacanja hrane počinje od svakog od nas!

Lanci opskrbe hranom u mnogim su zemljama na putu da prestignu poljoprivredu i korištenje zemljišta kao najveće emitere stakleničkih plinova. Prerada i pakiranje hrane, zajedno s transportom i otpadom od hrane, lance opskrbe hranom guraju na sam vrh ljestvice globalnih emitera stakleničkih plinova, navodi se u priopćenju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Prema Rezoluciji koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 19. prosinca 2019. godine, dana 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane (The International Day of Awareness of Food Loss and Waste - IDAFLW). Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane je „Zaustavite bacanje hrane! Za ljude i planet“.

 

Staklenički plinovi nastaju na svakom koraku u sustavu opskrbe hranom, bez obzira na to je li proizvedena hrana konzumirana. Konkretno, otpad od hrane koji trune na odlagalištima stvara metan, snažan staklenički plin koji je 84 puta jači od ugljikovog dioksida i procjenjuje se da je najmanje oko 25 % globalnog zagrijavanja potaknutog ljudskim utjecajem uzrokovano ispuštanjem metana u atmosferu.

Globalni ciljevi održivog razvoja do 2030. (Agenda 2030) – posebno cilj 12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja – pozivaju na prepolovljenje globalnog bacanja hrane po stanovniku na razini maloprodaje i potrošnje te smanjenje gubitaka hrane u proizvodnji i lancima opskrbe, uključujući i gubitke nakon berbe (Cilj 12.3). Budući da je do ostvarenja cilja ostalo još samo osam godina, hitnost povećanja mjera za smanjenje gubitka i bacanja hrane još je veća. Smanjenje gubitka i bacanja hrane predstavlja priliku za zaštitu klime uz poboljšanje ukupne održivosti naših prehrambenih sustava, odnosno nužnu transformaciju kojom možemo osigurati bolju zaštitu okoliša i uspostaviti održivije prehrambene sustave za sadašnje i buduće generacije.

Prema podacima UNEP-a, na razini maloprodaje i potrošnje baca se oko 17 posto dostupne hrane, dok više od 800 milijuna ljudi pati od gladi. Taj problem je posljednjih godina dodatno pogoršan pandemijom i globalnom krizom hrane, a osim toga, procjenjuje se kako je gubitak hrane odgovoran za procijenjenih 8-10 % globalnih emisija. Istovremeno, više od 28 % globalnog obradivog zemljišta koristi se za proizvodnju hrane koja se baca!

„Danas, kada treći put obilježavamo Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane, bitno je da svatko od nas poduzme nešto za podizanje svijesti o ovom globalnom izazovu. Svatko ima svoju ulogu u ostvarenju vizije zelenijeg svijeta bez gladi i pothranjenosti, u kojem nitko nije zapostavljen“, zaključuje UNEP.

  • Sarah Chai / Pexels

Godišnja količina otpada od hrane u Hrvatskoj može se iskazati kolonom od oko 12.000 šlepera u ukupnoj duljini od 190 km!

Podsjetimo, prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane, procjenjuje se da na razini EU-a u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane ili 53 %. S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 %, dok 30 % otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Prema rezultatima statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj, koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane, u kućanstvima i poslovnom sektoru Republike Hrvatske godišnje nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Čak 216.345 tona otpada od hrane ili gotovo 76 % nastaje u kućanstvima (ili 54 kg po stanovniku), 14 % u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji i dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

Biljana Borzan: U EU se u 2020. bacilo 57 milijuna tona hrane!

Eurostat je objavio podatke prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u Europskoj uniji, napravljenog prema zajedničkoj metodi u svim državama članicama EU-a. Prema istraživanju, u EU-u je 2020. bačeno 57 milijuna tona hrane, dok za Hrvatsku ta brojka iznosi 286.379 tisuća tona.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER