Predstavljeni rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Hrvatskoj

Godišnja količina otpada od hrane u Hrvatskoj može se iskazati kolonom od oko 12.000 šlepera u ukupnoj duljini od 190 km!

Statističko istraživanje o otpadu od hrane počelo se provoditi u siječnju 2021. godine. Projekt je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (Zavod za zaštitu okoliša i prirode) u suradnji s tvrtkom Ipsos za istraživanje i savjetovanje tržišta.

U utorak su predstavljeni rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane. Projektom je obuhvaćeno tisuću kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a u istraživanje su uključena i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

„Dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po državama članicama EU-a značajno se razlikuju zbog donedavnog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. Sukladno postojećim podacima procjenjuje se da na razini EU-a u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane ili 53 %. S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 %, dok 30 % otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane“, navodi se u priopćenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se dobili usporedivi podaci te doprinijelo ostvarenju globalnog cilja smanjenja otpada od hrane. Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane, a njihove odredbe su prenesene u novom Zakonu o gospodarenju otpadom, navode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je s ciljem dobivanja relevantnih podataka provelo projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“.

Rezultate istraživanja predstavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić, a oni pokazuju da u kućanstvima i poslovnom sektoru Republike Hrvatske godišnje nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Čak 216.345 tona otpada od hrane ili gotovo 76 % nastaje u kućanstvima (ili 54 kg po stanovniku), 14 % u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji i dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Jestivi dio odbačene hrane je 4.400 šlepera u duljini od 70 km

U kućanstvima 60 % otpada od hrane (129.619 tona) čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40 %, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Rezultati pokazuju da bi se količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta mogao smanjiti za četiri posto kad bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane.

U kućanstvima se najviše baca meso, zatim voće i povrće te krumpir, a najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, slijedi istek roka te hrana koja je uništena ili nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

„Ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što doprinosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima, te u konačnici značajno pomažu postizanju klimatske neutralnosti. Također, poslovni sektor se više nego ikad treba okrenuti principima kružnog gospodarstva i implementirati održive modele poslovanja“, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.

Nešto više od trećine otpada od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad, a slijedi odlaganje u kompostere te bacanje u biootpad. Što češće kućanstva kupuju hranu, ujedno time bacaju i veće količine hrane. Naime, istraživanje je pokazalo da dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno, dok to svakodnevno čini 22 % kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 % kućanstva.

Rezultati ovog istraživanja koristit će se za izvješćivanje prema tijelima Europske komisije, u svrhu osiguravanja informacija stručnoj i široj javnosti o otpadu od hrane, te pripreme i provedbe mjera za sprječavanje nastanka otpada od hrane.

Ekovjesnik
 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

Biljana Borzan: U EU se u 2020. bacilo 57 milijuna tona hrane!

Eurostat je objavio podatke prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u Europskoj uniji, napravljenog prema zajedničkoj metodi u svim državama članicama EU-a. Prema istraživanju, u EU-u je 2020. bačeno 57 milijuna tona hrane, dok za Hrvatsku ta brojka iznosi 286.379 tisuća tona.

Danas se obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane

Lanci opskrbe hranom u mnogim su zemljama na putu da prestignu poljoprivredu i korištenje zemljišta kao najveće emitere stakleničkih plinova. Prerada i pakiranje hrane, zajedno s transportom i otpadom od hrane, lance opskrbe hranom guraju na sam vrh ljestvice globalnih emitera stakleničkih plinova, navodi se u priopćenju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER