Borzan: Zbog ogromnih količina bačene hrane EU mijenja oznake rokova trajanja

Sve države članice EU-a bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane

Sjeverne i zapadne zemlje EU-a žele pojednostavniti sustav, dok se Italija protivi ukidanju oznake koja označava rok optimalne kvalitete hrane. Slične su podjele i kod proširenja liste dugotrajnih proizvoda, koji bi mogli biti izuzeti od označavanja roka trajanja.

Nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane u Hrvatskoj je potvrdilo ono na što hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan upozorava već nekoliko godina - velik dio građana ne razumije oznake rokova trajanja hrane i to je jedan od glavnih razloga ogromnih količina bačene hrane u Hrvatskoj i Europi.

„Pola građana EU-a ne razumije razliku između 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do', a hrvatsko istraživanje pokazalo je da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime, 'najbolje upotrijebiti do' znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji te, primjerice, zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje hrane“, kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za strategiju smanjenja bacanja i povećanje doniranja hrane.

Izmjene rokova trajanja su dio velike reforme sustava označavanja hrane u EU-u, koja proizlazi iz strategije „Od polja do stola“, za koju je Borzan zadužena. Osim toga dolaze značajne novine po pitanju označavanja porijekla i sastava prehrambenih proizvoda.

Europska komisija će predložiti novi sustav do kraja 2022., a još nije poznato kako će on izgledati, iako se  preliminarno razgovara o nekoliko opcija.

Biljana Borzan © Dubravka Petrić / Pixell

„Razmatra se nekoliko opcija, na primjer da se istovremeno stave obje oznake, tako da 'upotrijebiti do' građanima kaže dokad je hrana sigurna za jelo, a 'najbolje upotrijebiti do' do kad zadržava optimalnu kvalitetu. Ima i ideja da se potpuno ukine 'najbolje upotrijebiti do', da ostane samo rok do kad je hrana sigurna za jelo. U Švedskoj i Norveškoj su pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s 'najbolja kvaliteta do' i 'najbolje do, ali upotrebljivo nakon'. Ako novi sustav za samo par postotaka smanji bacanje u EU, radit će se o stotinama tisuća tona spašene hrane“, upozorila je Borzan.

Sjeverne i zapadne zemlje EU-a sklone su pojednostavljenju sustava, dok se, primjerice, Italija protivi ukidanju oznake koja označava rok optimalne kvalitete hrane. Ista podjela postoji i u vezi prijedloga da se proširi lista vrlo dugotrajnih proizvoda, poput tjestenine, riže, kave i čaja, koji bi bili potpuno izuzeti od označavanja roka trajanja.

Sve države članice EU-a bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane, s time da će polazna količina za Hrvatsku biti 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kilogram po stanovniku, koliko je izmjereno prošle godine.

„Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo“, smatra hrvatska europarlamentarka.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

Biljana Borzan: U EU se u 2020. bacilo 57 milijuna tona hrane!

Eurostat je objavio podatke prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u Europskoj uniji, napravljenog prema zajedničkoj metodi u svim državama članicama EU-a. Prema istraživanju, u EU-u je 2020. bačeno 57 milijuna tona hrane, dok za Hrvatsku ta brojka iznosi 286.379 tisuća tona.

Danas se obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane

Lanci opskrbe hranom u mnogim su zemljama na putu da prestignu poljoprivredu i korištenje zemljišta kao najveće emitere stakleničkih plinova. Prerada i pakiranje hrane, zajedno s transportom i otpadom od hrane, lance opskrbe hranom guraju na sam vrh ljestvice globalnih emitera stakleničkih plinova, navodi se u priopćenju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER