Svjetski dan divljih vrsta (WWD) obilježava se svake godine 3. ožujka s ciljem slavljenja bioraznolikosti i najugroženijih vrsta, podizanja svijesti o važnosti divljih životinja i biljaka na Zemlji te isticanja jedinstvene uloge i doprinosa koje divlji svijet ima za ljude i planet.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Earth koristi agent-based model i rekonstruira kako su prekomjerna urbanizacija, degradacija ekosustava, društvene promjene i nedostatak međugeneracijskog prijenosa u posljednjih 220 godina doprinijeli smanjenju našeg odnosa s prirodom.

Udruge okupljene u Zeleni Forum, mrežu nevladinih okolišnih organizacija Republike Hrvatske, upozoravaju da Nacrt Zakona o pomorskom dobru na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe.

Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta većinom glasova usvojena je rezolucija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote”, kojom se nastoje zaustaviti i preokrenuti trenutačni trendovi smanjenja biološke raznolikosti u Europi i ostatku svijeta.

Ujedinjeni narodi pozivaju na zaštitu i obnovu svjetskih ekosustava na kojima se temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi, a udruživanjem u globalni pokret #GeneracijaObnove cilj je zaustaviti njihovu degradaciju i svima osigurati održivu budućnost

Broj morskih pasa oko Europe drastično je pao, a posljedice gubitka te vrste mogu biti pogubne za sve u moru i nas koji ovisimo o moru

2020. je godina za razmišljanje, nove prilike i rješenja. Ovo je godina u kojoj, više nego ikad, svijet može izraziti snažnu volju za globalnim okvirom koji će „saviti krivulju“ gubitka biološke raznolikosti za dobrobit ljudi i cjelokupnog života na Zemlji.

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.

U posljednjih pet desetljeća broj ptica u SAD-u smanjio se za 29 posto, a s drastičnim opadanjem populacije smanjuju se i šanse za preživljavanje ptičjih vrsta.