S današnjim danom Europa je iscrpila sve Zemljine resurse

Dan ekološkog duga EU-a: Život iznad granica prirode

Kada bi svi ljudi na Zemlji dijelili europski stil života, već danas bismo potrošili sve dostupne resurse koje naš planet može obnoviti u jednoj godini. Umjesto jednog, nama stanovnicima Europske unije neophodna su 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe, tvrdi se u najnovijem izvješću Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

Prema najnovijem WWF-ovom izvješću „Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode“, nastalom u suradnji s Global Footprint Networkom, dana 10. svibnja 2019. čovječanstvo bi iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije. Stanovnici Hrvatske u ekološki će dug ući 1. lipnja, dok su stanovnici Slovenije u njega već zakoračili 27. travnja.

Ovisimo o prirodi zbog svega što nam pruža: hranu, drvo, obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici i nimalo manje važno – apsorbira ugljik. Ipak, da svi ljudi u svijetu dijele naš stil života, već sutra bismo potrošili sve dostupne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To znači da bi stanovnicima EU, umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe.

Prošle godine je svjetski Dan ekološkog duga pao na 1. kolovoza, a još nije poznato kada će biti ove godine. Riječ je o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti, a to se prekoračenje naziva ekološkim dugom.

Posljedice tog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju, gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. To uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.

Izvješće Svjetskog fonda za zaštitu prirode naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Europske unije i ostalih zemalja svijeta. Također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini.

Ovo izvješće, objavljeno na dan održavanja vrlo važnog Summita o budućnost Europe u rumunjskom gradu Sibiu te samo dva tjedna uoči europskih izbora ponavlja rezultate ovotjednog izvješća Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) te daje preporuke za hitne promjene nužne kako bi se europski Dan ekološkog duga odgodio. Navedene promjene uključuju potrebne akcije kojima bi Europa do 2030. omogućila prirodi oporavak i zaštitu, a do 2040. neutralizirala klimatske promjene.

„Europski Dan ekološkog duga je samo podsjetnik o količini našeg pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa koje dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije. Europski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti Europe. WWF poziva države članice da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora, prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas.” – poručila je Ester Asin, direktorica WWF-ovog ureda za europske politike.

WWF je u listopadu prošle godine objavio Poziv na akciju svim europskim čelnicima i izabranim predstavnicima Europskog pakta za održivost (European Sustainability Pact), koji se sastoji od sveobuhvatnog skupa ciljeva i akcija koje je potrebno poduzeti u narednih pet godina kako bi se utjecalo na klimatske promjene, zaštitila priroda i potaknuo održivi razvoj. WWF poziva Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće da podrži navedene akcije nakon europskih izbora, što će doprinijeti znatnom smanjenju europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje.

WWF Adria / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Imamo 12 godina za zaustavljanje porasta temperatura!

Vodeći svjetski znanstvenici upozoravaju kako nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi.

Slobodan tok ima svega 37 % najdužih svjetskih rijeka

Prema istraživanju koje je predvodio Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), tek malo više od jedne trećine 246 najdužih svjetskih rijeka ima slobodan tok, što znatno umanjuje različite koristi koje zdrave rijeke pružaju ljudima i prirodi.

Deset najgorih scenarija u slučaju neobuzdanih klimatskih promjena

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER