Bioraznolikost: životu na Zemlji prijeti masovno izumiranje

Prema izvještaju Međuvladine znanstveno-političke platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), 75 % kopnene površine planeta Zemlje ozbiljno je narušeno ljudskim djelovanjem

Širom svijeta priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. Glavni uzrok ove tragedije je ljudsko djelovanje, koje sada narušava temelje svjetskog gospodarstva, ostavlja nas bez sredstava za život, dovodi u pitanje sigurnost hrane te drastično pogoršava zdravlje i kvalitetu života ljudi širom svijeta, poručuju vodeći svjetski stručnjaci za biološku raznolikost.

Priroda nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a posljedice će biti katastrofalne - stopa izumiranja značajno se ubrzava i prijeti milijunu vrsta s ozbiljnim utjecajem na budućnost života na Zemlji, upozorava novi izvještaj Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), čiji je sažetak odobren na njenoj sedmoj plenarnoj sjednici, održanoj prošlog tjedna (od 29. travnja - 4. svibnja) u Parizu. Na njemu su pune tri godine radili vodeći znanstvenici i predstavnici 132 vlade.

„Sveobuhvatni dokazi IPBES-ove globalne procjene (IPBES Global Assessment) iz širokog spektra različitih područja znanja daju nam zlokobnu, no nažalost istinitu sliku“, izjavio je predsjednik IPBES-a, Sir Robert Watson. „Zdravlje ekosustava o kojima ovisimo mi i sve druge vrste pogoršava se brže nego ikad. Ugrožavamo same temelje naših gospodarstava, sredstava za život, sigurnost hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta.“

Priroda je sve ugroženija, a nijedan kutak svijeta nije pošteđen

Ukratko, čovječanstvo se nalazi se na rubu klimatskog sloma, upozorava se u izvještaju te znanstvenici stoga pozivaju da se problemu gubitka bioraznolikosti posveti jednaka pozornost kakva je posvećena globalnom zatopljenju kako bi se zaustavilo masovno izumiranje različitih biljnih i životinjskih vrsta. Nažalost, stope izumiranja vrsta znatno se ubrzavaju i zbog toga nema vremena za odlaganje niti izbjegavanje suočavanja s velikim promjenama koje treba provesti.

Trenutno provođenje aktivnosti zaštite i saniranja neodgovornog ljudskog utjecaja širom svijeta je nedovoljno te su nam odmah potrebne temeljite promjene u načinu ponašanja želimo li spasiti prirodu.

Izvještaj na 1800 stranica detaljno navodi krivce dramatičnog gubitka biljnog i životinjskog svijeta, a glavnima se smatraju promjene u eksploataciji zemljišta i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i širenje invazivnih stranih vrsta. Posebno se ističu i nekontrolirana urbanizacija, krčenje i propadanje šuma intenziviranjem poljoprivrede, kao i ekstenzivno koćarenje koje ugrožava biološku raznolikost i uništava cijele prehrambene lance i ekosustave.

Gubitak bioraznolikosti je izravna posljedica ljudskog djelovanja

Prosječna brojnost autohtonih vrsta u većini velikih kopnenih staništa pala je za najmanje 20 %, i to uglavnom od 1900. godine. Ugroženo je više od 40 % vrsta vodozemaca, gotovo 33 % koralja i više od trećine svih morskih sisavaca. Najteže je ipak procijeniti stanje kukaca, no dostupni podaci podupiru okvirnu procjenu ugroženosti od 10 %, a posebno su ugroženi oprašivači – među njima najviše pčele. Najmanje 680 vrsta kralježnjaka dovedeno je do ruba izumiranja još od 16. stoljeća, a više od 9 % svih domaćih pasmina sisavaca koje se koriste za hranu i poljoprivredu izumrle su do 2016. godine, pri čemu je još uvijek ugroženo najmanje 1.000 pasmina.

„Ekosustavi, vrste, divlje populacije, lokalne sorte i pasmine pripitomljenih biljaka i životinja smanjuju se, propadaju ili nestaju, a bitna, međusobno povezana mreža života na Zemlji postaje sve manja“, izjavio je profesor Josef Settele. „Ovaj gubitak je izravna posljedica ljudskog djelovanja i predstavlja izravnu prijetnju ljudskoj dobrobiti u svim dijelovima svijeta.“

Nadalje, u izvještaju se navodi kako su se od 1980. godine udvostručile emisije stakleničkih plinova, što je izravno utjecalo na povećavanje prosječne globalne temperature za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijusa. To bi u kombinaciji s genetikom uskoro mogla postati najveća prijetnja prirodi, a učinci se tek očekuju u narednim desetljećima, u nekim slučajevima čak nadilazeći utjecaj promjene korištenja zemljišta i mora.

Što je sve uništeno ljudskim djelovanjem

Prema izvještaju, ljudskim djelovanjem značajno je promijenjeno 75 % kopnenog i oko 66 % morskog okoliša, a ovi su trendovi u prosjeku manje izraženi u područjima kojima upravljaju autohtoni narodi i lokalne zajednice.

Više od trećine Zemljine kopnene površine i oko 75 posto slatkovodnih resursa trenutno se koristi za proizvodnju hrane i uzgoj stoke.

Proizvodnja poljoprivrednih kultura porasla je od 1970. godine za oko 300 posto, sirova drvna građa za 45 posto, a trenutno se u svijetu godišnje vadi skoro 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih izvora biomase ili gotovo dvostruko više nego 1980.

Degradacija zemljišta je smanjila produktivnost globalne kopnene površine za 23 posto; gubitkom oprašivača godišnje je u cijelom svijetu ugroženo i do 577 milijardi dolara usjeva, a između 100 i 300 milijuna ljudi izloženo je povećanom riziku od poplava i uragana zbog gubitka obalnih staništa i zaštite.

2015. godine čak 33 % morskog ribljeg fonda izlovljeno je u prekomjernim i neodrživim količinama; 60 % ulova je na granici održivosti, dok je samo sedam posto ulovljeno u količinama manjim od održivih granica.

Urbana područja su se od 1992. godine udvostručila, a plastično onečišćenje povećalo se deset puta od 1980. godine. Godišnje u svjetskim vodama završi od 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, toksičnog mulja i drugog otpada iz industrijskih postrojenja, a korištenjem gnojiva koja ulaze u obalne ekosustave proizvedeno je više od 400 „mrtvih zona“ u oceanima čija se površina mjeri s više od 245.000 kvadratnih kilometara - područjem većim od površine Ujedinjenog Kraljevstva.

Ono što je najgore, procjenjuje se kako će se negativni trendovi u prirodi nastaviti do i poslije 2050. godine, kako zbog projiciranih učinaka povećanih promjena korištenja zemljišta, tako i zbog iskorištavanja organizama i klimatskih promjena, iako sa značajnim razlike između regija.

Prirodu (ipak) možemo spasiti temeljitim promjenama

U izvještaju se ipak navodi kako još nije kasno za promjenu, no jedino ako odmah započnemo s nužnim i temeljitim promjenama na svim razinama.

„Priroda se još uvijek može sačuvati, obnoviti i održivo koristiti – to je također ključ za ispunjenje većine drugih globalnih ciljeva. Potrebno je temeljito reorganizirati cijeli sustav te promjenama prilagoditi sve tehnološke, ekonomske i socijalne čimbenike, uključujući uzore, ciljeve i vrijednosti“, rekao je Watson.

Globalni izvještaj IPBES-a o procjeni biološke raznolikosti dosad je najobuhvatniji izvještaj ove vrste i koristi se inovativnim načinom ocjenjivanja dokaza, a temelji se na ranijoj milenijskoj procjeni ekosustava iz 2005. Na njemu je pune tri godine radilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja, uz doprinos 310 pridruženih autora, a nastao je procjenom promjena tijekom proteklih pet desetljeća i pruža sveobuhvatnu sliku odnosa gospodarskog razvoja i njegovih utjecaja na prirodu. Također nudi i niz mogućih scenarija za naredna desetljeća.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Najvećim životinjama prijeti izumiranje zbog ubijanja za hranu

Najveće životinje na svijetu, najveće ptice, veći sisavci pa čak i gmazovi, morski psi i vodozemci su u sve većoj opasnosti od izumiranja. Klimatske promjene, gubitak staništa i onečišćenje okoliša su možda dio problema, ali najveća i najizravnija prijetnja je nešto jednostavnija.

Čovječanstvo je od 1970. izbrisalo 60 % populacije divljih životinja

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čovječanstvo je u četrdeset godina u prosjeku izgubilo 60 % sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Glavne prijetnje životinjskim vrstama koje su identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

Javier Bardem na njujorškim ulicama zatražio veću zaštitu oceana

Slavni španjolski glumac i dobitnik Oscara Javier Bardem se na njujorškom Times Squareu založio za veću zaštitu svjetskih oceana uoči obraćanja delegatima na Konvenciji UN-a o pomorskom pravu. Globalnim sporazumom o oceanima mogao bi se otvoriti put stvaranju mreže utočišta za morske životinje kojom bi se izvan dosega ljudskih aktivnosti mogla staviti najmanje trećina svjetskih oceana.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER