Bioraznolikost: životu na Zemlji prijeti masovno izumiranje
Prema izvještaju Međuvladine znanstveno-političke platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), 75 % kopnene površine planeta Zemlje ozbiljno je narušeno ljudskim djelovanjem
Širom svijeta priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. Glavni uzrok ove tragedije je ljudsko djelovanje, koje sada narušava temelje svjetskog gospodarstva, ostavlja nas bez sredstava za život, dovodi u pitanje sigurnost hrane te drastično pogoršava zdravlje i kvalitetu života ljudi širom svijeta, poručuju vodeći svjetski stručnjaci za biološku raznolikost.
Priroda nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a posljedice će biti katastrofalne - stopa izumiranja značajno se ubrzava i prijeti milijunu vrsta s ozbiljnim utjecajem na budućnost života na Zemlji, upozorava novi izvještaj Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), čiji je sažetak odobren na njenoj sedmoj plenarnoj sjednici, održanoj prošlog tjedna (od 29. travnja - 4. svibnja) u Parizu. Na njemu su pune tri godine radili vodeći znanstvenici i predstavnici 132 vlade.
„Sveobuhvatni dokazi IPBES-ove globalne procjene (IPBES Global Assessment) iz širokog spektra različitih područja znanja daju nam zlokobnu, no nažalost istinitu sliku“, izjavio je predsjednik IPBES-a, Sir Robert Watson. „Zdravlje ekosustava o kojima ovisimo mi i sve druge vrste pogoršava se brže nego ikad. Ugrožavamo same temelje naših gospodarstava, sredstava za život, sigurnost hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta.“
Priroda je sve ugroženija, a nijedan kutak svijeta nije pošteđen
Ukratko, čovječanstvo se nalazi se na rubu klimatskog sloma, upozorava se u izvještaju te znanstvenici stoga pozivaju da se problemu gubitka bioraznolikosti posveti jednaka pozornost kakva je posvećena globalnom zatopljenju kako bi se zaustavilo masovno izumiranje različitih biljnih i životinjskih vrsta. Nažalost, stope izumiranja vrsta znatno se ubrzavaju i zbog toga nema vremena za odlaganje niti izbjegavanje suočavanja s velikim promjenama koje treba provesti.
Trenutno provođenje aktivnosti zaštite i saniranja neodgovornog ljudskog utjecaja širom svijeta je nedovoljno te su nam odmah potrebne temeljite promjene u načinu ponašanja želimo li spasiti prirodu.
Izvještaj na 1800 stranica detaljno navodi krivce dramatičnog gubitka biljnog i životinjskog svijeta, a glavnima se smatraju promjene u eksploataciji zemljišta i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i širenje invazivnih stranih vrsta. Posebno se ističu i nekontrolirana urbanizacija, krčenje i propadanje šuma intenziviranjem poljoprivrede, kao i ekstenzivno koćarenje koje ugrožava biološku raznolikost i uništava cijele prehrambene lance i ekosustave.
Gubitak bioraznolikosti je izravna posljedica ljudskog djelovanja
Prosječna brojnost autohtonih vrsta u većini velikih kopnenih staništa pala je za najmanje 20 %, i to uglavnom od 1900. godine. Ugroženo je više od 40 % vrsta vodozemaca, gotovo 33 % koralja i više od trećine svih morskih sisavaca. Najteže je ipak procijeniti stanje kukaca, no dostupni podaci podupiru okvirnu procjenu ugroženosti od 10 %, a posebno su ugroženi oprašivači – među njima najviše pčele. Najmanje 680 vrsta kralježnjaka dovedeno je do ruba izumiranja još od 16. stoljeća, a više od 9 % svih domaćih pasmina sisavaca koje se koriste za hranu i poljoprivredu izumrle su do 2016. godine, pri čemu je još uvijek ugroženo najmanje 1.000 pasmina.
„Ekosustavi, vrste, divlje populacije, lokalne sorte i pasmine pripitomljenih biljaka i životinja smanjuju se, propadaju ili nestaju, a bitna, međusobno povezana mreža života na Zemlji postaje sve manja“, izjavio je profesor Josef Settele. „Ovaj gubitak je izravna posljedica ljudskog djelovanja i predstavlja izravnu prijetnju ljudskoj dobrobiti u svim dijelovima svijeta.“
Nadalje, u izvještaju se navodi kako su se od 1980. godine udvostručile emisije stakleničkih plinova, što je izravno utjecalo na povećavanje prosječne globalne temperature za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijusa. To bi u kombinaciji s genetikom uskoro mogla postati najveća prijetnja prirodi, a učinci se tek očekuju u narednim desetljećima, u nekim slučajevima čak nadilazeći utjecaj promjene korištenja zemljišta i mora.
Što je sve uništeno ljudskim djelovanjem
Prema izvještaju, ljudskim djelovanjem značajno je promijenjeno 75 % kopnenog i oko 66 % morskog okoliša, a ovi su trendovi u prosjeku manje izraženi u područjima kojima upravljaju autohtoni narodi i lokalne zajednice.
Više od trećine Zemljine kopnene površine i oko 75 posto slatkovodnih resursa trenutno se koristi za proizvodnju hrane i uzgoj stoke.
Proizvodnja poljoprivrednih kultura porasla je od 1970. godine za oko 300 posto, sirova drvna građa za 45 posto, a trenutno se u svijetu godišnje vadi skoro 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih izvora biomase ili gotovo dvostruko više nego 1980.
Degradacija zemljišta je smanjila produktivnost globalne kopnene površine za 23 posto; gubitkom oprašivača godišnje je u cijelom svijetu ugroženo i do 577 milijardi dolara usjeva, a između 100 i 300 milijuna ljudi izloženo je povećanom riziku od poplava i uragana zbog gubitka obalnih staništa i zaštite.
2015. godine čak 33 % morskog ribljeg fonda izlovljeno je u prekomjernim i neodrživim količinama; 60 % ulova je na granici održivosti, dok je samo sedam posto ulovljeno u količinama manjim od održivih granica.
Urbana područja su se od 1992. godine udvostručila, a plastično onečišćenje povećalo se deset puta od 1980. godine. Godišnje u svjetskim vodama završi od 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, toksičnog mulja i drugog otpada iz industrijskih postrojenja, a korištenjem gnojiva koja ulaze u obalne ekosustave proizvedeno je više od 400 „mrtvih zona“ u oceanima čija se površina mjeri s više od 245.000 kvadratnih kilometara - područjem većim od površine Ujedinjenog Kraljevstva.
Ono što je najgore, procjenjuje se kako će se negativni trendovi u prirodi nastaviti do i poslije 2050. godine, kako zbog projiciranih učinaka povećanih promjena korištenja zemljišta, tako i zbog iskorištavanja organizama i klimatskih promjena, iako sa značajnim razlike između regija.
Prirodu (ipak) možemo spasiti temeljitim promjenama
U izvještaju se ipak navodi kako još nije kasno za promjenu, no jedino ako odmah započnemo s nužnim i temeljitim promjenama na svim razinama.
„Priroda se još uvijek može sačuvati, obnoviti i održivo koristiti – to je također ključ za ispunjenje većine drugih globalnih ciljeva. Potrebno je temeljito reorganizirati cijeli sustav te promjenama prilagoditi sve tehnološke, ekonomske i socijalne čimbenike, uključujući uzore, ciljeve i vrijednosti“, rekao je Watson.
Globalni izvještaj IPBES-a o procjeni biološke raznolikosti dosad je najobuhvatniji izvještaj ove vrste i koristi se inovativnim načinom ocjenjivanja dokaza, a temelji se na ranijoj milenijskoj procjeni ekosustava iz 2005. Na njemu je pune tri godine radilo 145 stručnjaka iz 50 zemalja, uz doprinos 310 pridruženih autora, a nastao je procjenom promjena tijekom proteklih pet desetljeća i pruža sveobuhvatnu sliku odnosa gospodarskog razvoja i njegovih utjecaja na prirodu. Također nudi i niz mogućih scenarija za naredna desetljeća.
S.F. / Ekovjesnik