Za manje od osam mjeseci čovječanstvo je iscrpilo Zemljine resurse za 2021.

Hrvatskoj je to uspjelo 6. lipnja 2021.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

Dan ekološkog duga / Earth Overshoot Day – 29. srpnja 2021.

Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a ove godine pada na 29. srpnja ili 24 dana ranije u odnosu na prošlu godinu kada je „kasnio“ zahvaljujući pandemiji COVID-19. Prošle godine nismo imali pretjeranog razloga za slavlje zbog trotjednog kašnjenja svjetskog Dana ekološkog duga (22. kolovoza 2020.), a ove ga imamo još manje: točka trošenja Zemljinih prirodnih resursa dosegnuta je 29. srpnja 2021. ili istog dana kao i 2019. godine.

Riječ je o danu do kojeg je čovječanstvo iskoristilo sve prirodne resurse koje naš planet može regenerirati u jednoj godini, a ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti. To je prekoračenje koje nazivamo ekološkim dugom.

Prošle godine pandemija COVID-19 uspjela nas je usporiti u našem nekontroliranom trošenju Zemljinih prirodnih rezervi. Poznato je da je pandemija zaustavila život u velikom dijelu svijeta te izazvala privremeni pad emisija stakleničkih plinova, kao i deforestaciju pa je, prema mreži Global Footprint Network, ljudski utjecaj u odnosu na 2019. godinu smanjen za 9,3 posto.

Čovječanstvo uvelike ovisi o prirodi koja nam pruža hranu, vodu, drvo, obradive površine, kao i površine za najčešće nekontroliranu urbanizaciju, a isto tako apsorbira ugljikov dioksid. Prema WWF-ovom izvješću „Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode“ iz 2019. godine, dana 10. svibnja čovječanstvo bi iscrpilo sve Zemljine prirodne resurse kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije. To zapravo znači da su stanovnicima EU-a, umjesto jednog, neophodna čak 2,8 planeta kako bi zadovoljili svoje potrebe!

Stanovnici Hrvatske su u ekološki dug ušli 6. lipnja 2021. čime smo nešto bolji u odnosu na 1. lipnja 2019. ili 31. svibnja 2020., iako to znači da nas za razliku od većine svijeta ni pandemija COVID-19 nije omela u nekontroliranom korištenju prirodnih resursa „Lijepe naše“. Naši susjedi Slovenci su u ekološki dug zakoračili 30. travnja 2021. u odnosu na 27. travnja 2019. i 26. travnja 2020. Crnogorci su se ove godine požurili te su u ekološki dug ušli čak 23. svibnja 2021. Stanovnicima Bosne i Hercegovine to je „uspjelo“ 17. lipnja ili sedam dana kasnije nego godinu dana ranije, a Sjeverne Makedonije 10. srpnja (22. lipnja 2020.). Srbija je jedina koja će u ekološki dug ući kasnije, iako sa zakašnjenjem od svega dva dana - 31. srpnja 2021.

Sve države članice EU-a, počevši od „najgoreg“ Luksemburga koji je sve svoje prirode resurse potrošio već 15. veljače – tri dana brže nego prošle pandemijske godine, ušle su u ekološki dug znatno prije 29. srpnja. Estonija, Danska i Belgija su u ekološki dug ušle već u ožujku, većina zemalja EU-a u travnju i svibnju, dok je Rumunjska taj prag ponovno prešla zadnja, odnosno 21. lipnja 2021.

Do kada možemo trošiti ono što nemamo?

Kako bi se precizno odredio Dan ekološkog duga 2021. godine, odnosno dan na koji čovječanstvo potroši sve prirodne rezerve koje Zemlja u jednoj godini uspije regenerirati, Global Footprint Network je objedinio najpouzdanije podatke i stvorio najprimjerenije pretpostavke za procjenu trenutne situacije prirodnih resursa. Provjerene su promjene u emisijama ugljikovog dioksida, stanje šuma, analizirana cjelokupna ljudska potrošnja i promjene u potražnji hrane, energije, prostora za izgradnju stanova i kuća te cesta – svih čimbenika koji utječu na globalni biokapacitet ili na ekološki otisak od početka godine.

Tako su procijenjene promjene emisija CO2, biokapaciteta šuma i drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na globalne biokapacitete ili ekološki otisak od 1. siječnja do Dana ekološkog duga 2021. godine. Glavni pokretači bili su ugljični otisak (eng. Carbon Footprint) koji se povećao za 6,6 % i smanjenje globalnog biokapaciteta šuma za 0,5 % od početka 2021. godine.

Naime, kako je izvijestila Međunarodna agencija za energiju (International Energy – IEA), zatvaranje izazvano pandemijom uzrokovalo je početni nagli pad emisija CO2 u 2020. godini. Međutim, emisije su se ponovno povećale tijekom druge polovice 2020. pa su do kraja godine ukupne emisije bile 5,8 % manje od emisija iz 2019. godine. U kombinaciji s najnovijim podacima Global Carbon Projecta, rast ugljičnog otiska procijenjen je tako na +6,6 % za 2021. godinu u odnosu na prethodnu godinu. Druga značajna promjena bio je učinak krčenja šuma i degradacije Amazone na globalne biokapacitete šuma. Istraživački tim stoga smanjenje globalnog biokapaciteta šuma procjenjuje na -0,5 %.

Cjelokupno izvješće o načinu na koji je određen ovogodišnji Dan ekološkog duga dostupno je na sljedećoj poveznici. Na svojim stranicama Global Footprint Network naglašava kako je čovječanstvu ove godine na raspolaganju točno 100 dana od Dana ekološkog duga do početka UN-ove središnje klimatske konferencije COP26, koja će se održati u studenom ove godine u Glasgowu, te navodi mnoge načine kako bismo ubuduće mogli i morali pomaknuti taj datum (#MoveTheDate).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bloombergova zaklada i Grad Pariz zajedno protiv ultrafinih čestica

Stanovnici regije Île-de-France izloženi su koncentracijama ozona i lebdećih čestica PM2,5 koje prelaze ograničenja određena novim smjernicama WHO-a. Čak devet od 10 stanovnika središnje francuske regije izloženo je štetnim koncentracijama dušikovog dioksida, a tri od četiri ugroženo je lebdećim česticama PM10. Unatoč napretku koji je postignut tijekom proteklih 20 godina, navedene činjenice ilustriraju važnost još bržeg rješavanja problema onečišćenja zraka.

Čovječanstvo je s današnjim danom potrošilo sve Zemljine resurse za 2020.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a ove je godine pao na 22. kolovoza – dvadesetak dana kasnije i to zahvaljujući pandemiji COVID-19.

S današnjim danom Europa je iscrpila sve Zemljine resurse

Kada bi svi ljudi na Zemlji dijelili europski stil života, već danas bismo potrošili sve dostupne resurse koje naš planet može obnoviti u jednoj godini. Umjesto jednog, nama stanovnicima Europske unije neophodna su 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe, tvrdi se u najnovijem izvješću Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

Svijet je stao, priroda se liječi!

Najnovije snimke satelita Copernicus Sentinel-5P ponovno pokazuju značajno smanjenje koncentracije dušikovog dioksida u nekoliko glavnih gradova u Europi - uključujući Pariz, Madrid i Rim, priopćila je Europska svemirska agencija (ESA).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER