Više od stotinu organizacija civilnog društva pokreće kampanju #Together4Forests kojom se EU poziva na odlučnu akciju i uvođenje novog zakona koji bi se uhvatio u koštac s europskim doprinosom globalnom gubitku šuma i osigurao da ništa što se prodaje u Europi ne doprinosi uništenju šuma i ekosustava ili povezanim povredama ljudskih prava.

Uzroci uključuju uništavanje okoliša poput krčenja šuma, neodržive poljoprivrede i ilegalne trgovine divljim vrstama, što doprinosi izbijanju virusa poput COVIDa-19. Posebno zabrinjava visoka stopa smanjenja broja populacija slatkovodnih vrsta koje nestaju puno brže od onih u oceanima ili šumama. WWF stoga poziva na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom našeg prehrambenog sustava.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a ove je godine pao na 22. kolovoza – dvadesetak dana kasnije i to zahvaljujući pandemiji COVID-19.

Zbog zabrinjavajućih razmjera krčenja šuma i degradacije zemljišta hitno je potrebno provođenje mjera za očuvanje biološke raznolikosti svjetskih šuma, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti.

Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama znanstvenika, u gustim se tropskim kišnim šumama također kriju potencijalne smrtonosne infekcije.

Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.

Posljednjih dana svjedočimo uništavanju okoliša radi ostvarivanja profita stočarske industrije koje se događa već dugi niz godina, no tek sada dobiva jasniju sliku. Amazonija gori radi namjernog (i često ilegalnog) krčenja šuma i njihovog pretvaranja u poljoprivredna zemljišta za uzgoj i ispašu goveda, snažnu izvoznu granu brazilskog gospodarstva. 

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

U videu objavljenom ove subote na Facebooku, skupina domorodaca iz brazilske države Mato Grosso na jugu Amazonije izražava svoju odlučnost da sačuva svoj način života.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je zemlje članice skupine G7 na raspravu o katastrofalnim požarima koji haraju Amazonskom prašumom.