Jedan od najjačih ovoljetnih toplinskih valova u Slovačkoj mogao bi potrajati do 10. kolovoza
Upozorenje slovačkog klimatologa: karte toplinskih otoka otkrivaju najrizičnije dijelove slovačkih gradova
Slovačku krajem srpnja i početkom kolovoza očekuje jedan od najintenzivnijih ovoljetnih toplinskih valova, a temperature bi se na jugozapadu zemlje ponovno mogle približiti 40 °C. Klimatolog Jozef Pecho upozorava da bi se zbog dugotrajnog dotoka vrlo toplog zraka i sušnih uvjeta Slovačka tijekom nekoliko dana mogla naći među najtoplijim područjima Europe.
Slovački Regionalni klimatološki institut (Regionálny klimatologický inštitút) izradio je detaljne karte toplinskih otoka za Bratislavu i druge slovačke gradove. Analize pokazuju da između gusto izgrađenih i ozelenjenih gradskih četvrti postoje znatne temperaturne razlike. Prema rezultatima istraživanja, u Bratislavi između pojedinih gradskih četvrti dosežu i do 10 °C.
Karte se temelje na satelitskim podacima, klimatskim modelima i informacijama o stupnju nepropusnosti tla. Jasno prikazuju koliko parkovi, zelene površine i vodene površine pridonose hlađenju gusto izgrađenih dijelova grada te služe kao važna podloga za izradu strategija suzbijanja urbanih toplinskih otoka, kakve razvijaju i gradovi poput Beča. Time se mjere ozelenjivanja i uklanjanja nepropusnih površina mogu ciljano provoditi upravo ondje gdje je toplinsko opterećenje najveće.
„Po svemu sudeći, ovaj će toplinski val biti dulji od onoga iz lipnja“, upozorava u slovačkom dnevniku SME Jozef Pecho iz Regionalnog klimatološkog instituta (RKI) i tvrtke GOSPACE LABS, gdje se bavi prilagodbom klimatskim promjenama.
Temperature do 40 °C
Novi priljev vrlo toplog zraka sa jugozapada i zapada započeo je 29. srpnja, kada su temperature dosezale između 30 i 35 °C, dok se vrhunac vrućine očekuje od 31. srpnja i tijekom vikenda, kada bi se na jugozapadu zemlje maksimalne dnevne temperature ponovno mogle približiti granici od 40 °C.
Iako se zasad ne očekuje novi apsolutni temperaturni rekord Slovačke, Pecho ističe da je posebnost ovog toplinskog vala njegova dugotrajnost. „Modeli još uvijek ne pokazuju njegov jasan završetak“, rekao je klimatolog, dodajući kako postoji mogućnost da potraje sve do 10. kolovoza.
Prema njegovim procjenama, do kraja kolovoza treba očekivati razdoblje iznadprosječno toplog i suhog vremena, uz još najmanje jedan ili dva nova toplinska vala. Naglašava pritom da je riječ o klimatskim projekcijama, a ne o konačnoj vremenskoj prognozi.
Slovačka među najtoplijim dijelovima Europe
Tijekom vrhunca toplinskog vala Slovačka i šire područje srednje Europe mogli bi zabilježiti više temperature od pojedinih dijelova južne Europe.
Pecho objašnjava da je Karpatska kotlina prirodno sklona zadržavanju topline jer se radi o zatvorenoj nizinskoj zavali okruženoj planinama. U takvim uvjetima vrući zrak teško se izmjenjuje s hladnijim zračnim masama pa se dodatno zagrijava.
Dodatni problem predstavlja suša koja trenutačno zahvaća oko trećine teritorija Slovačke. Budući da u tlu nedostaje vlage, smanjuje se isparavanje koje inače hladi površinu, pa se gotovo sva Sunčeva energija pretvara u dodatno zagrijavanje tla i zraka.
Zbog toga su Podunavska nizina, Istočnoslovačka nizina (Východoslovenská nížina) i mađarska Velika nizina tijekom ovakvih situacija često toplije od pojedinih područja južne Europe.
Tri istodobna klimatska rizika
Klimatolog Jozef Pecho upozorava da ekstremne temperature predstavljaju samo jedan dio problema. Prema njegovim riječima, nad srednjom Europom tijekom iduća dva tjedna istodobno će se preklapati tri klimatska rizika – ekstremna vrućina, suša te povećana opasnost od šumskih požara.
Visoke temperature dodatno isušuju tlo, a suhi zrak i vjetar stvaraju vrlo povoljne uvjete za brzo širenje požara. „Ti se rizici ne zbrajaju nego međusobno pojačavaju“, upozorava Pecho.
To znači da zdravstveni sustav istodobno mora zbrinjavati osobe pogođene dehidracijom i toplinskim udarima, vatrogasci se bore sa sve većim brojem požara, a vodno gospodarstvo suočava se s nedostatkom vode. Najizraženiji rizici očekuju se na jugu zemlje, osobito na zapadu i istoku Slovačke, dok će posljedice osjetiti i središnji dio države.
Gradovi dodatno pojačavaju učinak vrućine
Zbog učinka urbanog toplinskog otoka posebno su izloženi stanovnici Bratislave, Košica, Nitre i Komárna. Beton, asfalt i druge nepropusne površine tijekom dana akumuliraju velike količine topline, a zatim je tijekom večeri i noći postupno otpuštaju, dok manjak vegetacije i slabija cirkulacija zraka dodatno povećavaju temperature.
Analize temeljene na satelitskim podacima Landsata i Sentinela pokazuju da razlike u površinskoj temperaturi unutar istog grada mogu biti vrlo velike. U Bratislavi razlika između najtoplijih dijelova grada, poput Ružinova i povijesne jezgre Staré Mesto, te znatno zelenijeg Devína doseže gotovo 10 °C. Najniže temperature bilježe se u najzelenijim dijelovima grada Devín, Záhorská Bystrica, Nové Mesto i Karlova Ves.
Povijesna jezgra u Košicama je među najizraženijim urbanim toplinskim otocima u Slovačkoj, gdje su tijekom toplinskih valova površinske temperature više od 8 °C više nego u okolnim područjima.
Najveće temperature bilježe se u gusto izgrađenim četvrtima s velikim udjelom betona i asfalta te malo zelenih površina, dok parkovi, drvoredi i vodene površine mogu sniziti temperaturu okolnog prostora za nekoliko stupnjeva i ublažiti posljedice toplinskih valova.
Stjepan Felber | Ekovjesnik