Europski parlament: Trebamo obvezujuće ciljeve za zaštitu divlje flore i faune

Prirodni svijet propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje!

Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta većinom glasova usvojena je rezolucija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote”, kojom se nastoje zaustaviti i preokrenuti trenutačni trendovi smanjenja biološke raznolikosti u Europi i ostatku svijeta.

Potreban je „Pariški sporazum” za bioraznolikost i europski propis o bioraznolikosti za obnovu i prikladnu zaštitu ekosustava do 2050. godine. Najmanje 30 % kopnenih i morskih područja EU-a mora biti zaštićeno, traže se obvezujući ciljevi za urbanu bioraznolikost, primjerice obveza zelenih krovova na novim zgradama, kao i uvođenje hitnih mjera za zaustavljanje smanjenja populacija pčela i drugih oprašivača.

 

Jedna od važnih tema na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bila je nova strategija o bioraznolikosti do 2030. godine, kao dijela Europskog zelenog plana, kojom EU postavlja nove, obvezujuće ciljeve tijekom ovog desetljeća. Rezolucija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” usvojena je u utorak s 515 glasova za, 90 protiv i 86 suzdržanih, izvijestio je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), 75 % kopnene površine Zemlje ozbiljno je narušeno ljudskim djelovanjem, a prirodni svijet propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Zastupnici su stoga podržali namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni te za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi.

>>> Pročitajte još >>> Prijeti nam nezamisliv gubitak prirodnog života na Zemlji

  • Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), 75 % kopnene površine Zemlje ozbiljno je narušeno ljudskim djelovanjem, a prirodni svijet propada neviđenom brzinom. / Foto: IPBES

Izraženo je žaljenje što EU nije postigao ciljeve u području bioraznolikosti za 2020., zbog čega bi nova strategija morala adekvatno obuhvatiti svih pet uzročnika promjena: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Također, zastupnici su istaknuli kako se za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba mobilizirati 20 milijardi eura godišnje te zatražili da se na konferenciji UN-a u listopadu 2021. donese sporazum sličan Pariškom sporazumu kojim bi se utvrdili globalni prioriteti u području bioraznolikosti za 2030. i nakon toga.

Mora se zaštititi 30 % kopnenih i morskih područja EU-a

Unatoč tome što EU već ima najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu, zastupnici smatraju da treba donijeti plan EU-a za obnovu prirode te su ponovno istaknuli svoj zahtjev da se do 2030. zaštiti najmanje 30 % kopnenih i morskih područja EU-a. Osim toga, najmanje trećina tih područja, uključujući sve preostale prašume i stare šume, treba se staviti pod još strožu zaštitu, dok se u nacionalnim ciljevima u obzir trebaju uzeti razlike u veličini i udjelu prirodnih područja.

>>> Pročitajte još >>> U izvješću Komisije o napretku u zaštiti oprašivača naglašena potreba za hitnim djelovanjem

  • Kukci oprašivači od ključnog su značaja za funkcioniranje ekosustava, sigurnost proizvodnje hrane i lijekova te dobrobit ljudi. Međutim, oko deset posto vrsta pčela i leptira u Europi na rubu je izumiranja, dok je trećina njih u opadanju. / Foto: Pixabay

Zaštita divlje flore i faune, važnost urbane bioraznolikosti

Zastupnici smatraju da ne smije biti nazadovanja u trendovima očuvanja te da do 2030. treba postići „povoljno stanje očuvanosti” zaštićenih vrsta i staništa. Uz to, za 30 % vrsta i staništa koji trenutačno nemaju povoljno stanje, treba postići ili povoljno stanje ili snažan pozitivan trend prema poboljšanju. Također, Europski parlament smatra da EU mora predvoditi nastojanja za zaustavljanje komercijalne trgovine ugroženim vrstama i njihovim dijelovima

Podržava se i osnivanje platforme EU-a za urbanu ekologizaciju i uvođenje obvezujućih ciljeva za bioraznolikost u urbanim područjima, poput minimalnog udjela zelenih krovova na novim zgradama i zabrane upotrebe kemijskih pesticida.

Eurozastupnici su se usprotivili ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022. te su ponovili svoj zahtjev da se inicijativa EU-a za oprašivače hitno revidira kako bi se u nju uključio ambiciozan okvir za praćenje oprašivača u cijelom EU-u s jasnim pokazateljima i ciljevima za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača, koji su ključni za okoliš i sigurnost hrane. Kako bi se smanjila uporaba pesticida, zastupnici ističu da bi poljoprivrednici trebali primjenjivati rješenja zaštite uroda koja su sigurna za okoliš.

„Danas zahtijevamo europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi, kojim bi se utvrdili okvir za zaštitu bioraznolikosti do 2050. i obvezujući ciljevi za 2030. Zadovoljan sam što smo usvojili glavne ciljeve prijedloga Komisije i podržali izradu plana EU-a za obnovu prirode kako bi se zaštitilo najmanje 30 % kopnenih i morskih područja Unije. Izražena je i velika potpora za donošenje propisa o zaštiti i održivoj upotrebi tla te plana za zajedničko rješavanje klimatske krize i krize bioraznolikosti.” – izjavio je izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska).

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sivi vukovi pobijeni nakon uklanjanja s popisa ugroženih vrsta

Čak trećina sivih vukova u američkoj saveznoj državi Wisconsin stradala je nakon njihovog uklanjanja s popisa ugroženih vrsta. Prema istraživanju Sveučilišta Wisconsin-Madison između travnja 2020. i travnja 2021. od ljudske su ruke najvjerojatnije stradala 323 vuka.

Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Prijeti nam nezamisliv gubitak prirodnog života na Zemlji

Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER