Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Klimatska kriza mogla bi uzrokovati iznenadne, potencijalno katastrofalne gubitke biološke raznolikosti u regijama širom svijeta tijekom 21. stoljeća

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Gubitak biološke raznolikosti uzrokovan klimatskom krizom bit će iznenadan i brz, a mogao bi započeti i prije 2030. godine. Ovo ozbiljno upozorenje rezultat je nove studije objavljene prošlog tjedna u časopisu Nature, kojom se objašnjava kako će razne vrste i ekosustavi reagirati na porast globalne temperature tijekom 21. stoljeća.

„Otkrili smo da se zbog klimatske krize rizici za biološku raznolikost ne povećavaju postepeno. Umjesto toga, većina vrsta određenog područja određeno će se vrijeme moći nositi s djelovanjem klimatskih promjena i podizanjem temperatura, prije nego što dosegnu temperaturni prag kada će se velik broj njih iznenada suočiti s uvjetima kakve nikada ranije nisu iskusili“, tvrdi glavni autor studije dr. Alex Pigot iz Centra za istraživanje biološke raznolikosti i okoliša (CBER) na Sveučilištu UCL u Londonu. „Ne govorimo o blagim, već o cijelom nizu alarmantnih pojava koje će u različitim vremenima pogoditi različita područja.“

>>> Pročitajte još >>> Klimatska kriza mogla bi tijekom 50 godina uzrokovati nestanak trećine biljnih i životinjskih vrsta >>> Istraživači sa Sveučilišta Arizona predviđaju kako bi 16-30 % biljnih i životinjskih vrsta od ukupno 538 proučavanih vrsta moglo nestati tijekom nadolazećih 50 godina

Istraživači su planet podijelili u mrežu kvadrata površine 100 x 100 kilometara i proučavali stanje očuvanosti 30.652 vrste usporedno s klimatskim modelima od 1850. do 2005. godine. Zatim su koristili modele kako bi utvrdili kada će vrste u svakoj od mreža osjetiti porast temperatura iznad prosječnih vrijednosti u rasponima od pet ili više godina. Rezultati su pokazali da bi mnoge vrste jednog ekosustava istodobno prešle taj temperaturni prag, dok bi 73 posto vrsta širom svijeta izloženih temperaturnim šokovima to učinilo u istom desetljeću.

  • Karte koje prikazuju postotak vrsta u svakom području koje će se suočiti s dosad neviđenim porastom temperatura prema navedenim godinama i prema scenariju visokih emisija RCP8.5. / Autori: Chris Trisos, Cory Merow i Alex Pigot / Izvor: UCL

Novi uvid u vremensku traku gubitka biološke raznolikosti

Jennifer Sunday, biologinja sa Sveučilišta McGill koja nije sudjelovala u istraživanju, izjavila je za InsideClimate News da je ovaj pristup omogućio novi uvid u vremensku traku gubitka biološke raznolikosti izazvanog klimatskim promjenama.

„Do sada nismo znali za vremenski tijek događaja. Danas imamo puno modela kojima pratimo stanje očuvanosti vrsta i uspoređujemo ih s njihovim stanjem u budućnosti, ali nismo znali kada će se dogoditi većina promjena“, rekla je Jennifer Sunday. „Istraživanje također jasno pokazuje da bi utjecaji globalnog zatopljenja na ekosustave mogli stići vrlo iznenadno.“

Koliko će ovi utjecaji biti iznenadni i pogubni u potpunosti ovisi o brzini smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se smanjilo globalno zatopljenje.

Studija je također otkrila da će, prema scenariju s održavanjem visokih emisija stakleničkih plinova (RCP8.5) koji sa sobom donosi rizik od porasta temperature za više od četiri Celzijeva stupnja do 2100. godine, najmanje 15 posto ekosustava pretrpjeti događaj u kojem će više od 20 posto njihovih ključnih vrsta prijeći svoj temperaturni prag u istom desetljeću. Takva mogućnost već do 2030. prijeti ekosustavima tropskih oceana, a šumama u krajnje sjevernim i tropskim predjelima Zemlje do 2050. godine.

Ako prema scenariju niskih emisija (RCP2.6) uspijemo smanjiti emisije stakleničkih plinova i zadržati porast globalne temperature ispod dva stupnja Celzija, u skladu s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma, s ovakvom mogućnošću suočit će se manje od dva posto svjetskih ekosustava.

>>> Pročitajte još >>> Bioraznolikost: životu na Zemlji prijeti masovno izumiranje >>> Prema izvještaju Međuvladine znanstveno-političke platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), 75 % kopnene površine planeta Zemlje ozbiljno je narušeno ljudskim djelovanjem

Važno je izravnati i krivulju rasta rizika od gubitka bioraznolikosti

Dr. Pigot je rekao kako nam dosadašnja iskustva s krizom koronavirusa mogu poslužiti kao model za poduzimanje hitnih klimatskih akcija s ciljem sprječavanja neizbježne katastrofe koja nam uskoro prijeti.

„Rezultati našeg istraživanja naglašavaju hitnu potrebu ublažavanja klimatskih promjena, tako što će se odmah i drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova, što bi moglo pomoći u spašavanju tisuća vrsta i sprječavanju njihovog izumiranja. Ako se globalno zatopljenje uspije zadržati ispod 2 °C, izravnat ćemo krivulju prema kojoj raste rizik gubitka bioraznolikosti te vrstama i ekosustavima omogućiti šezdesetak godina više vremena za prilagodbu klimatskoj krizi – pronalaženjem novih staništa, promjenom ponašanja vrsta ili uz ljudsku pomoć i napore očuvanja“, rekao je Alex Pigot.

Udruge za zaštitu okoliša podržale su poruku dr. Pigota.

„Imamo već više nego dovoljno dokaza da klimatske promjene utječu na prirodni svijet i da riskiramo gubitak najmanje milijun vrsta. Znamo koja su rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i gubitak biološke raznolikosti“, kazao je za Guardian dr. Mark Wright, direktor znanosti u WWF UK. „Svijet je trenutno s pravom usmjeren na rješavanje problema globalne zdravstvene krize. Međutim, ovo novo istraživanje naglašava da će nam nakon rješavanja krize koronavirusa trebati pojačani napori i ambiciozne klimatske akcije kako bismo riješili krizu klime i prirode.“

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Svjetski dan zaštite okoliša 2020.

S obzirom da se milijun biljnih i životinjskih vrsta suočava s opasnošću izumiranja, zaštita biološke raznolikosti nikada nije bila od tolike važnosti kao danas. Stoga se ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša obilježava pod motom „Vrijeme za prirodu“ („Time for nature“). Uključite se u borbu za zaštitu okoliša, razmislite što možete učiniti za prirodu i pozovite svoje prijatelje da vam se pridruže. Ne zaboravite - naše zdravlje i naša budućnost ovise o prirodi!

Prijeti nam nezamisliv gubitak prirodnog života na Zemlji

Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.

Sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama

Hrvatski sabor u utorak je usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER